Dragan Mrljak
Dragan Mrljak (Osijek, 1891. – ?)[1], bio je kulturni radnik vojvođanskih Hrvata.
Kao mladić doselio se u Suboticu neposredno nakon sklopljenog primirja s Mađarskom, u isto vrijeme kad i ostatak gorljivih mladića koji su poveli i pomagali društveni, kulturni i prosvjetni život bačkih Hrvata: Mihovil Katanec, Matej Jankač, Marin Juras, I. Šercer i dr.[2] Istovremeno su u Sombor došli Ladislav Vlašić, Vinko Žganec, Mato Škrabalo i drugi.[2][3]
Bio je hrvatski kulturni djelatnik u Subotici. Bio je direktorom štedionice, subotičke podružnice Prve hrvatske štedionice, kao i Miroslav Mažgon. Osim toga bio je dioničarem u nekoliko subotičkih poduzeća. Vojna obavještajna služba Kraljevine Jugoslavije izvijestila je 1934. da su njih dvojica, uz ugledne subotičke odvjetnike Mihovila Katanca i Mateja Jankača te uz još nekolicinu drugih Hrvata sustavno i neumorno radili i organizirali subotičke Hrvate.[1] Marljivi rad tih hrvatskih kulturnih radnika osujetio je srpske pokušaje da se Hrvate privuče u "patriotske", zapravo velikosrpskom hegemonističkom režimu odane organizacije kao što su Narodna odbrana, Soko, Četničko udruženje i dr. [1]Uspjeh je bio toliki da su izvješća govorila o apstinenciji bunjevačkih Hrvata od tih udruženja.[1]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 (srpski) Subotica nekada Stevan Mačković: Izveštaj vojnoj obaveštajnoj službi o Bunjevcima iz 1934. godine.
- ↑ 2,0 2,1 HIC Arhivirano 2015-09-24 na Wayback Machine-u Ante Sekulić: Srpstvo u Podunavlju (1918.-1995.) - Medjunarodni znanstveni skup "Jugoistocna Europa 1918.-1995.
- ↑ Pro Tempore Mario Bara: HSS u narodnom preporodu bačkih Hrvata