Dražin Do

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dražin Do


Dražin Do

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Trebinje
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 46
Geografija
Koordinate 42°42′45″N 18°17′51″E / 42.7125°N 18.2975°E / 42.7125; 18.2975
Dražin Do na mapi Bosne i Hercegovine
Dražin Do
Dražin Do
Dražin Do (Bosne i Hercegovine)
Ostali podaci
Pozivni broj 059


Koordinate: 42° 42′ 45" SGŠ, 18° 17′ 51" IGD

Dražin Do je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Trebinje koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 46 stanovnika.[1]

Geografija[uredi | uredi kod]

Selo se nalazi u Hercegovini, u Popovom polju, nedaleko od Trebinja sa zapadne strane.

Istorija[uredi | uredi kod]

Na području stare Hercegovine u periodu XV, XVI i XVII vijeka grade se jednobrodne crkve, za čiju gradnju se povremeno angažuju dubrovački majstori. Podaci o toj gradnji za katoličke i pravoslavne poručioce sačuvani su u dokumentima iz Državnog arhiva u Dubrovniku. Tip jednobrodne crkve se u primorskoj arhitekturi javlja dosta rano, još u periodu preromanike i njegov razvoj se može pratiti kroz čitav srednji vijek. Dubrovački majstori su od davnina bili graditelji na objektima sakralnog i profanog karaktera na tlu Bosne i Hercegovine. U toj gradnji došlo je do prožimanja ortodoksnih ideja naručilaca sa zapadnjačkim stilskim shvatanjima graditelja – stvorena je jedna izdvojena i zanimljiva skupina spomenika u istočnoj Hercegovini. U to doba grade se seoske crkve malih dimenzija ili manastiri lokalnog ugleda. Vlastelu i vladare, kao ktitore hramova, zamjenjuju lokalni crkveni velikodostojnici, seoski knezovi i vojvode ili seoska bratstva.

U Dražinom Dolu je crkva sv. Klimenta, tipična mediteranska srednjovjekovna crkva koja je građena krajem XVI ili početkom XVII stoljeća. O crkvi nema pisanih tragova. Posvećena je sv. Klimentu Rimskom, svetitelju koji je imao širok krug poštovalaca i slavljenika u kraju gdje je podignuta crkva, što se održalo i do današnjih dana, a kao posljedica jake romanske tradicije. Ova pojava predstavlja prenijetu uspomenu na četvrtog papu i mučenika hrišćanske crkve iz I. stoljeća n.e. Kult sv. Klimenta zadržao se u cijeloj južnoj Dalmaciji – Dubrovniku i Kotoru.

Crkva je nacionalni spomenik. [2]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Nacionalnost 1991.
Srbi 41
Muslimani 0
Hrvati 0
Jugosloveni 4
ostali 1
Ukupno 46

Privreda[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

Ljiljana Ševo, Banja Luka -1995 Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine, .

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. „Nacionalni spomenik crkva sv. Klimenta”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-24. Pristupljeno 2016-04-24. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]