Nineteen Eighty-Four
Nineteen Eighty-Four (Hiljadu devetsto osamdesetčetvrta, često poznata i kao 1984) je naučno-fantastični roman koga je 1949. godine objavio britanski književnik George Orwell. Radnja romana, smještena u London istoimene godine opisuje futurističko totalitarno društvo čiji oligarhijski vlastodršci koriste najsuvremenija dostignuća tehnologije i psihologije kako bi mase držali u pokornosti. Protagonist romana je Winston Smith, sitni službenik u Ministarstvu istine zadužen za režimsku propagandu koji postaje razočaran svojim životom i pokušava izvesti pobunu koja završava njegovim hapšenjem i mučenjem.
1984 je postao ne samo najpoznatiji Orwellov roman, nego jedno od klasičnih djela distopije i jedan od najuticajnijih romana 20. vijeka. Temeljen na autorovim iskustvima vezanim uz španski građanski, odnosno drugi svjetski rat i ideologije fašizma i komunizma, roman je shvaćen kao upozorenje budućim generacijama, odnosno inspiracija brojnim književnicima, filozofima i političkim teoretičarima. Popularnost romana se odrazila i u brojnim jezicima u koje su ušle fraze iz romana kao što su novogovor i Veliki brat. Ideje vezane uz roman se često nazivaju orvelovštinom.
Sadržaj/Садржај |
Zaplet [uredi - уреди]
Radnja romana započinje godine 1984. u Londonu, nekadašnjem glavnom gradu Velike Britanije koja je nakon nuklearnog rata i revolucije postala dio Oceanije, svjetske superdržave kojom upravlja partija Ingsoc pod vodstvom Velikog brata. Glavni lik je Winston Smith, član Vanjske partije i službenik Ministarstva istine zadužen za revizionističko "korigiranje" svih dokumenata i historijskih izvora koji nisu u skladu sa trenutnim stavovima vodstva Partije. Smith je godinama duboko akumulirao nezadovoljstvo kako svojim životom, tako i režimom kome služi, te protiv njega otpočinje vlastitu pobunu, prvo kroz zabranjeno pisanje dnevnika, a potom kroz isto tako zabranjenu ljubavnu vezu sa Julijom, mehaničarkom zaposlenom u istom Ministarstvu.
Na Smitha i Juliju pažnju počne obraćati O'Brien, tajanstveni član Unutrašnje partije koji im diskretno dostavi Teoriju i praksu oligarhijskog kolektivizma, knjigu koju je napisao revolucionarni vođa, a sada glavni državni neprijatelj Emmanuel Goldstein, koja detaljno opisuje i obrazlaže ideologiju režima i metode njegove vladavine. Smith i Julia vjeruju da Goldstein vodi Bratstvo disidenata koji će jednog dana srušiti Ingsocov režim, odnosno da je O'Brien njegov član.
Kada Smitha i Juliju uhapsi Policija misli i odvede u prostorije Ministarstva ljubavi, ispostavlja se ne samo da su vlasti sve vrijeme znali za njihove zabranjene aktivnosti, nego da je i O'Brien u stvari režimski agent provokator. Smith je podvrgnut mučenju koje vodi upravo O'Brien, a kome je glavni cilj "preodgojiti" Winstona Smitha u poslušnog i odanog podanika. Nakon dolaska u Sobu 101 gdje ga O'Brien suočava sa njegovim najintimnijim strahovima i traumama, Smith se odriče ne samo pobune, nego i ljubavi prema Juliji. Nakon toga ga puštaju iz zatočeništva i Smith, lišen ikakve nade i potpuno slomljen, priznaje sebi kako "voli Velikog brata".
Fiktivni univerzum [uredi - уреди]
Svijet [uredi - уреди]
Svijet u kome živi Winston Smith je (prema navodima Teorije i prakse oligarhijskog kolektivizma) podijeljen na tri suparničke super-države:
- Oceanija, čija je službena ideologija ingsoc ("engleski socijalizam"), a koja sadrži Amerike, Oceaniju, Južnu Afriku i Britansko Otočje;
- Eurazija, čija je službena ideologija "neo-boljševizam", a koja sadrži područje Sjevernu Aziju i Evropu;
- Istazija, doslovno "Istočna Azija", čija je službena ideologija "brisanje sebe" ili "slavljenje smrti", a koja sadrži Daleki Istok.
Područje okvirno smješteno u paralelogramu između Tangera, Brazavillea, Darwina i Hong Konga, je tzv. "sporno područje", oko koga sve tri države vode stalni rat, a koje također služi kao glavni izvor jeftinih sirovina i radne snage.
Takva podjela svijeta je okvirno nastala u periodu između 1945. i 1960. kada su SAD nasilno anektirale nekadašnji Britanski Imperij i zemlje Latinske Amerike, SSSR okupirao Evropu, dok se Istazija razvila nešto kasnije, ujedinjenjem Kine i Japana. Za sve tri države je karakteristično da su im vladajuće ideologije i načini vladanja gotovo identični; međusobni sukob je u pravilu ograničen i zapravo ima simbiotsku narav, jer bi potpuna pobjeda, odnosno nestanak vanjskog neprijatelja lišio njihovo stanovništvo objekta nezadovoljstva.
Oceanija [uredi - уреди]
Oceanija je jednopartijska država u kome se gotovo sva ekonomska aktivnost nalazi u rukama države, a kultura je pod strogim nadzorom. Britanija je u Oceaniji dobila novo ime - "Aerodromska pista Jedan" - a njeno stanovništvo živi u krajnjem siromaštvu uz povremene napade raketnim bombama.
Društvo je strogo podijeljeno na tri klase. Najveći dio (cca. 85 %) čini niža klasa ili prolovi, koji žive u siromaštvu i obavljaju fizičke poslove, nemaju nikakvo obrazovanje ali, sa druge strane, uživaju određenu slobodu "da žive kao životinje". Srednju klasu čine članovi Vanjske partije koji obavljaju intelektualne ili birokratske poslove; uglavnom žive u državnim stanovima i predmet su najžešće represije. Višu klasu (oko 2 %) čini Unutrašnja partija čiji članovi uživaju u luksuzu i imaju vlastite robove.
Adaptacije [uredi - уреди]
- 1984 (Studio One), TV-drama koju je američka TV-mreža CBS 1953. emitirala u okviru antologije Westinghouse Studio One
- 1984, tv-drama u produkciji BBC-a s Peterom Cushingom u glavnoj ulozi, originalno emitirana 1954. godine;
- 1984, američki igrani film iz 1956. godine s Edmondom O'Brienom u glavnoj ulozi;
- 1984, britanski igrani film iz 1984. godine s Johnom Hurtom u glavnoj ulozi;
- 1984, opera Lorina Maazela iz 1985. godine.
Krajem 1983. je Radiotelevizija Beograd emitirala posebno izdanje emisije Petkom u 22 posvećeno Orwellovom romanu i pod naslovom Dobro veče, gospodine Orvel. U njoj je dramatizirana jedna scena iz romana, a u njoj je lik Winstona Smitha tumačio Petar Kralj, a lik Parsonsa Slobodan Aligrudić.
Eksterni linkovi [uredi - уреди]
- Elektronska izdanja
- Charles' George Orwell Links - Biographies, Essays, Novels, Reviews, Images (With publication data)
- George Orwell - Complete works, Biography, Quotes, Essays
- George Orwell - Eric Arthur Blair (engleski)
- Nineteen Eighty-Four, full text (public domain in Canada)
- Project Gutenberg Australia (e-text)
- Ostalo
- Full summary of 1984
- On-line comic version of 1984
- MP3 of NBC University Theater radio dramatization (originally aired 27 August 1949)
- Publishing History of 1984
- 1984: The Opera
- Time magazine's original 1949 review of the novel
- Liberty's Shami Chakrabarti on 1984's relevancy today
|
|||||||||||||||||||||||