Donje Korminjane

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Donje Korminjane
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Kosovo i Metohija
Upravni okrug Kosovskopomoravski
Opština Kosovska Kamenica
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 42°30′25″N 21°37′34″E / 42.5069°N 21.6261°E / 42.5069; 21.6261
Nadmorska visina 448 m
Donje Korminjane na mapi Srbije
Donje Korminjane
Donje Korminjane
Donje Korminjane (Srbije)


Koordinate: 42° 30′ 25" SGŠ, 21° 37′ 34" IGD
Donje Korminjane (alb. Kormnjani i Poshtëm) je naselje u opštini Kosovska Kamenica na Kosovu i Metohiji. Po zakonima samoproglašene Republike Kosovo naselje se nalazi u sastavu opštine Ranilug. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Donje Korminjane površine 828 ha. Nalazi se istoku Kosova u Kosovskom pomoravlju, duž toka reke Binačke Morave, u podnožju brda Butka, Šanak i Čuka. Od administrativnog prelaza sa Srbijom - Končulj je udaljeno 3-4 kolometra. Iznad sela, u brdima, pronađeni su ostaci starog naselja. Tu se nalazi i manastir Izmornik, jedini u ovom delu Kosovskog pomoravlja. Godine 1764. pominju se priložnici manastiru Deviču iz Donjeg i Gornjeg Korminjana. U blizini sela se nalazila stara srpska crkva. U sadašnjoj crkvi Presvete Bogorodice sačuvane su freske iz perioda kada je sagrađena krajem 18. ili početkom 19. veka, a proširena sredinom 19. veka i oslikana 1870. godine[1].

Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi kod]

Podaci datiraju iz 1929[2]

  • Sekulići (5 k., Sv. Nikola). Starinom iz Mučibabe, odakle su se preselili oko 1780. godine zbog zuluma.
  • Vlajkovići (11 k., Sv. Jovan), preseljeni iz Slubice kad i Sekulići.
  • Mendžisci (6 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni iz Nesvrte kod Surdulice posle Vlajkovića. Prezime im je po mehandžiluku njihovih predaka.
  • Popovci (14 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Letovice posle Vlajkovića.
  • Nojinci (2 k., Sv. Nikola), iseljeni iz Toponice oko 1810. godine.
  • Osmajovići (2 k., Sv. Dimitrije), doseljeni iz Blata oko 1810. godine.
  • Jeninkići (1 k., Sv. Arhanđeo), preseljeni iz Lovca oko 1810. godine, kad su im se seljaci počeli „turčiti“.

Demografija[uredi | uredi kod]

Naselje ima srpsku etničku većinu. Broj stanovnika na popisima:

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Spomenici kulture u Srbiji[mrtav link]
  2. Podaci: „Naselja“ knj.28 (dr. A. Urošević: Gornja Morava i Izmornik