Domaševo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Domaševo
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Trebinje
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 88
Geografija
Koordinate 42°51′04″N 18°16′35″E / 42.8511°N 18.2764°E / 42.8511; 18.2764
Domaševo na mapi Bosne i Hercegovine
Domaševo
Domaševo
Domaševo (Bosne i Hercegovine)
Ostali podaci
Pozivni broj 059


Koordinate: 42° 51′ 04" SGŠ, 18° 16′ 35" IGD
Domaševo je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Trebinje koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 88 stanovnika.[1]

Geografija[uredi | uredi kod]

Selo se nalazi u Hercegovini, na visoravni Ljubomir koja je od Trebinja udaljena 15 km.

Istorija[uredi | uredi kod]

Travunija ili Trebinjska oblast je jedna od prvih teritorijalno-političkih jedinica formirana po doseljavanju Slovena na Balkansko poluostrvo. Do XI vijeka bila je poznatija od susjednih oblasti Duklje i Raške. Kod vizantijskog cara Porfirogenita nalazimo najstariji naziv za ovu oblast Terbunia. U ljetopisu popa Dukljanina javlja se pod imenom Terbunia.

Oblast Travunije se dijeli na župe, od kojih pop Dukljanin u svom ljetopisu navodi 9, među kojima je i Libomir, današnji Ljubomir. Ljubomirsko područje bogato je nekropolama nadgrobnih spomenika i stećaka. Na području Ljubomira su u osmanskom periodu nastale sljedeće crkve: u Podvarima, u Čvarićima, Ugarcima, Ždrijelovićima, Mužojevini, u Podima (po tradiciji sazidao neki Petar Zotović), njegov brat Tomaš crkvu pod Prisojem, a drugi brat crkvu u Zagori. Crkva sv. Nikole u Domaševu, prema predanju, je vezana za Tomaša Zotovića. Godina gradnje nije poznata, ali je poznato da je crkva sagrađena u vrijeme Pokrajca Oliverovića (koji je vladao Ljubomirom u prvoj polovini 15. vijeka). Njegov stećak sa natpisom nalazi se uz crkvu u Vrpolju, koja ima slične graditeljske karakteristike kao crkva sv. Nikole u selu Domaševo. Uz crkvu sv. Nikole nalazi se 52 nadgrobnih spomenika i stećaka. Na jednom krstu u Domaševu bio je ćirilični natpis koji glasi: A se leži knez Zot, sin kneza Petra. Leže v leto 1572.

Po arhitektonskim obilježjima i prema konceptu prostorne organizacije crkva sv. Nikole pripada tipu jednobrodnih crkava sa polukružnom apsidom i zvonikom na preslicu. Orijentacija crkve je u pravcu istok - zapad sa ulazom na zapadnoj i apsidom na istočnoj strani. Vanjske dimenzije crkve su cca 9,0 x 5,2 m. Proglašena je za nacionalni spomenik. [2]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Nacionalnost 1991.
Srbi 88
Muslimani 0
Hrvati 0
Jugosloveni 0
ostali 0
Ukupno 88

Privreda[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Ljiljana Ševo, Banja Luka, 1995. -Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. Nacionalni spomenik crkva sv. Nikole[mrtav link]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]