Dobra Voda (Benkovac)
Dobra Voda
| |
|---|---|
  Dobra Voda Dobra Voda na karti Hrvatske | |
| Regija | Sjeverna Dalmacija |
| Županija | Zadarska |
| Općina/Grad | Grad Benkovac |
| Mikroregija | Ravni Kotari |
| Površina | 3,73 km² |
| Nadmorska visina | 165 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 43.929692 N |
| - z. d. | 15.650353 E |
| Pošta | 23 422 Stankovci |
| Pozivni broj | 023 631 |
| Autooznaka | ZD |
 Crkva sv. Mihovila u Dobroj Vodi
| |
Dobra Voda je selo kraj Stankovaca, na području Grada Benkovca, u Zadarskoj županiji.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kod]
Mjesto se nalazi u Ravnim Kotarima, 6 km od Stankovaca, 16 km od Benkovca[1] i na samoj granici Općine Stankovci i Grada Benkovca. Južno od sela nalaze se Radašinovci, a sjeverozapadno Pristeg.
Dobra Voda se nalazi u blizini Vranskog jezera. Sjeveroistočno od naselja teče povremeni potok Dobra Voda koji napaja istoimeni bunar, po kojem je selo dobilo ime. Selo je okruženo šumom i šikarom hrasta medunca i bjelograba te mediteranskim vlažnim visokim travnjacima.[2] Šuma medunca i bjelograba Gajine na turističkom zemljovidu Parka Prirode Vransko jezero označena je kao šumski rezervat.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[4]
Napomena: 1869., 1921. i 1931. u sastavu Radašinovaca.
U mjestu su 1709. živjele obitelji Augustina i Jure Guberine, Rade Kužića/Brčića i Ivana Markoševića.[5] Zanimljivo je primijetiti da nijedno prezime koje nalazimo u mletačkom popisu mjesta 1709. nije preživjelo sljedećih 150 godina, u kojima na tom prostoru nije bilo osvajanja ni izravnih borbi. Razloge valja tražiti u kakvoj nepogodi ili selidbi. 1911. tu prebiva 9 obitelji, a 1928. 14 obitelji s 92 osobe.[5] Danas u selu nalazimo prezimena Babić, Čačić, Miletić, Orlović, Rakić, Rogić, Šimunac, Vrkić i Zulić. Svi stanovnici su Hrvati i katolici.
Gospodarstvo i infrastruktura[uredi | uredi kod]
Stanovništvo se bavi vinogradarstvom, poljoprivredom, stočarstvom i obrtom (galvanizacijom, tvrtka Zidex).[1][6] U izravnoj blizini Dobre Vode (800 m od granice šireg zahvata i 5,8 km od središta) planira se graditi aerodrom Stankovci.[2][7] Kroz Dobru Vodu prolazi turistička biciklistička ruta, namijenjena aktivnijim turistima koji se odmaraju na biogradskoj i pirovačkoj obali.[3] Selo ima telefonsku centralu, vodovod (od 1988.) i trafostanicu (od 1972.) Sve ceste s kojima je Dobra Voda povezana s drugim naseljima, kao i ulice u samom mjestu, asfaltirane su.[8] Šire područje Dobre Vode treće je po broju sunčanih sati (2.625) u Hrvatskoj.[9]
Kultura[uredi | uredi kod]
Selo ima mjesnu crkvu sv. Mihovila arkanđela, čija je gradnja počela 1988., a dovršena 2003.[8][10] Posvetio ju je msgr. Ivan Prenđa, zadarski nadbiskup, 13. prosinca iste godine.[10] Crkva je jednobrodna, sa zvonikom s dva zvona na pročelju. Selo s crkvom pripada župi sv. Ante Padovanskog, Radašinovci.[10] Nakon Domovinskog rata, uz cestu prema Radašinovcima napravljeno je novo seosko groblje.[8] Postoji i zgrada mjesne osnovne škole, koja je nekada bila u uporabi. Tijekom godina bila je devastirana, a zaštićena je od daljnjeg propadanja nakon Domovinskog rata.[8]
Povijest[uredi | uredi kod]
Srednji vijek[uredi | uredi kod]
Dobra Voda je vrlo staro naselje. U Srednjem vijeku nalazila se u graničnom području prostora pod vlašću hrvatsko-ugarskih vladara i mletačkog teritorija, točnije Vranskog distrikta.[11] Spominje se u ispravama već 1390. pri određivanju granica danas nestalog sela Šušnja, ali to zasigurno nije najstariji spomen.[12] Sačuvani su dokumenti koji spominju mjesto i 1394.[12] 1396. jednom ispravom određuju se granice sela Dobra Voda, koje je spadalo pod Skradinsku biskupiju.[12] 1402. selo je pripadalo Ostrovičkom kneštvu.[12] Tijekom 14. i 15. st. hrvatsko pleme Prklja tu je imalo posjede.[12] Mjesto se zatim spominje 1479. kao posjed plemića Keglevića.[10][12]
Ranosrednjovjekovna Dobra Voda je ležala u izravnoj blizini stare lučke ceste (pravac Zadar-Zaton kraj Šibenika), današnje ceste D27 (Benkovac-Stankovci).[11] Bila je okružena danas nestalim selima Ušljevas, Ljuborci, Kljakovci, Ritičani, Šušanj.[12] Ostatci stare Dobre Vode s grobljem i temeljima crkve sv. Jeronima su i danas vidljivi sjeveroistočno od današnjeg sela, uz potok i bunar Dobra Voda. Taj je arheološki lokalitet na turističkom zemljovidu Parka Prirode Vransko jezero označen kao starohrvatsko naselje.[3]
1929. u Dobroj Vodi dogodilo se slučajno otkriće 38 mletačkih srebrnih kovanica s likovima duždeva, pomoću kojih je nalaz datiran od 1471. do 1521.[11] Nalaz je bio pohranjen u Arheološkom muzeju u Splitu, koji ga je otkupio od nalaznika, no do danas nalaz je nestao. Jedino što je ostalo je dokumentacija.[11] Pretpostavlja se da je nalaz zapravo plaća nekog vojnika, koji je živio u Dobroj Vodi, a plaću je morao skriti u bijegu pred naletom Osmanlija.[11] Upravo oko 1506. bilježe se prvi pljačkaški upadi osmanlijskih akindžija na okolicu, čime počinje razdoblje života mjesta "na granici", sve do 17. stoljeća i mletačkih osvajanja.[11]
Novi vijek[uredi | uredi kod]
1636. Dobra Voda broji oko 400 katolika, i u to vrijeme je jedno od većih naselja u okolici (za usporedbu, u Pristegu je tada živjelo 240 katolika).[5] U sedamdeset godina, do 1709., populacija je s 400 stanovnika pala na svega 4 obitelji, što je jasan pokazatelj neke katastrofe.
Zapisano je da su godine 1641. neki Tišnjani i Jezerani u više navrata, u ortaštvu s dva turska podanika iz Dobre Vode, opljačkali pastire na otoku Žutu.[13]
Devetnaesto stoljeće[uredi | uredi kod]
Postupno se srednjovjekovna Dobra Voda napušta, a naselje se izmješta oko 800 metara zapadno, prema Pristegu. Tu, sjeverozapadno od središta današnjeg sela, sačuvan je napušteni dio sela iz 19./20. st. U trećoj vojnoj topografskoj izmjeri Austro-Ugarske 1910. zabilježeno je upravo to, danas napušteno naselje, i to ne pod nazivom Dobra Voda, nego "Babić".[14] To znači da je tada najveći broj stanovnika mjesta nosio upravo to prezime.
Prvi svjetski rat[uredi | uredi kod]
U Prvom svjetskom ratu, stanovnici Dobre Vode, kao i svi stanovnici zadarskog okružja, bili su uključeni u 22. i 23. domobransku pješačku pukovniju.[15] Po objavi rata Srbiji obje su pukovnije angažirane na jugoistočnom bojištu, kada su počele s borbenim djelovanjima prema Srbiji i Crnoj Gori, dok je jedan bataljun 22. pješačke pukovnije poslan u Galiciju, na Istočni front.[15] Teške borbe s velikim gubitcima vodile su se na planini Zajčici i Milenkovom kamenu na Drini. U sklopu Potierove ofenzive uspjele su se probiti u unutrašnjost Srbije do Šapca i Užica. U ovim bitkama sa Srbijom obje "zadarske" pukovnije imale su, kao i čitava austro-ugarska vojska, velike gubitke. 1915. prebačene su na Soču, na talijansku bojišnicu, gdje ostaju do kraja rata.[15]
Drugi svjetski rat[uredi | uredi kod]
Dobra Voda je odmah po početku rata u Jugoslaviji, u travnju 1941., okupirana i priključena, zajedno s cijelim Ravnim kotarima, fašističkoj Italiji. Mještani su se pojedinačno priključivali NOP-u, ustašama, a bilo je slučajeva, i talijanaškim batinašima. 1943., kapitulacijom Italije, prostor je pod kontrolom i Nijemaca i partizana. Partizani vrše poluprisilnu mobilizaciju, te postupno sve više stanovništva silom prilika odlazi u partizane kako se rat približavao kraju. U mjestu nije postojao Narodnooslobodilački odbor, već je NOO Radašinovci bio nadležan za ovo područje. U borbama kod Vrane i u borbama za oslobođenje Benkovca u srpnju 1944. bilo je borbenih djelovanja i u samom mjestu.[16] U noći na 14. srpnja 1944. 6. dalmatinska brigada smješta stožer svog 2. bataljuna i rezervne odrede u Dobroj Vodi.[16] Već u zoru 14. srpnja njemačka 92. motorizirana brigada, dijelovi divizije Brandenburg i dijelovi 864. pješačke pukovnije sa 7. ustaškom brigadom kreću u akciju "čišćenja terena", nastupajući iz pravca Donjih Lepura i prolazeći kroz Dobru Vodu.[16] Pred njima se partizanske jedinice povlače na Bašićevu glavu između Dobre Vode i Radašinovaca i dalje prema Vranskom jezeru.[16] Nakon oslobođenja Benkovca 10. rujna 1944. prostor je stavljen konačno pod kontrolu partizanskih jedinica.[16]
Za vrijeme poraća, bilo je bivših pripadnika domobranskih i ustaških postrojbi koji su se skrivali po lokalnom kršu i šumama, kao svojevrsni Zeleni kadar, tražeći i kradući hranu i odjeću od lokalnog stanovništva. Posljednjeg "špiljara", kako ih je narod zvao, ubila je milicija početkom pedesetih.
Poznate osobe[uredi | uredi kod]
U Dobroj Vodi 1729. rodio se fra Josip Babić († Visovac, 1. lipnja 1816.), dva puta gvardijan franjevačkog samostana na Visovcu, (1787.-1789. i 1800.-1803.). Zaslužan je za Visovac zbog tolikih dobročinstava učinjenih samostanu ("ob tota beneficia praestita conventui"), kako pišu franjevački ljetopisci.[5] Pokopan je u crkvi na Visovcu pred malim Gospinim oltarom.[5]
Politika[uredi | uredi kod]
U mjestu nije formiran mjesni odbor na lokalnim izborima 2010. jer se nijedna lista nije kandidirala.[17]
Šport[uredi | uredi kod]
Prije Domovinskog rata, u mjestu se okupljao amaterski nogometni sastav Polet. Danas u selu postoji asfaltirano nogometno igralište (izgrađeno 2003.) i boćalište pored zgrade nekadašnje osnovne škole.[8]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 Feldbauer, Božidar: Leksikon naselja Hrvatske, Prvi svezak: A - LJ, Zagreb, 2004.
- ↑ 2,0 2,1 Mario Pokrivač, struč. spec. ing. sec. – zaštita okoliša, dipl. ing. prom.: Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: – Aerodrom Stankovci, Općina Stankovci
- ↑ 3,0 3,1 3,2 „Zemljovid PP Vransko jezero”. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-17. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 Bačić, fra Stanko; 1995., Franjevci u zadarskoj nadbiskupiji i ninskoj biskupiji
- ↑ „Zidex d.o.o. - o nama”. Arhivirano iz originala na datum 2009-06-26. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ „Vjesnik.hr: »Zimski vez« za male zrakoplove u Ravnim kotarima”. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-23. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 Dobar život pred Dobrom Vodom, Slobodna Dalmacija, 8.12.2003.
- ↑ Stankovci: Ako ne baš Las Vegas, mogli bismo postati mali Monako, Večernji list, 02.04.2012
- ↑ 10,0 10,1 10,2 10,3 „Zadarska nadbiskupija, župa Radašinovci”. Arhivirano iz originala na datum 2011-12-04. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 11,5 Šeparović, Tomislav; 2005., Skupni nalaz mletačkog novca iz Dobre Vode kod Benkovca, Starohrvatska prosvjeta (Split), 3.s. (0351-4536) 32 (2005); 237-243
- ↑ 12,0 12,1 12,2 12,3 12,4 12,5 12,6 Smiljanić, Franjo; 1995., Teritorij i granice Lučke županije u ranom srednjem vijeku, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 35(22), 205-256
- ↑ Juran, Kristijan; 2005., Kad i u kojim povijesnim okolnostima Murterini i Betinjani dolaze na Kornate?, Povijesni prilozi, br. 28., UDK 949.75, 28 (2005); 135-151
- ↑ Generalni zemljovid Srednje Europe, list 33-44, Zadar
- ↑ 15,0 15,1 15,2 Izložba za 90. godišnjicu svršetka Prvog svjetskog rata, Zadarski list, 11.11.2008.
- ↑ 16,0 16,1 16,2 16,3 16,4 Danilo Damjanović: Šesta dalmatinska udarna brigada
- ↑ Benkovac: Od 36, HDZ vlast osvojio u 22 mjesna odbora, Zadarski list, 01.06.2010.
