Dioklecijanov akvadukt

Izvor: Wikipedia
Dioklecijanov akvadukt
{{{opis slike}}}
Osnovni podaci
Premošćuje Solinsko polje
Mjesto Solin,  Hrvatska
Vrijeme gradnje kraj 3. st. - početak 3. stoljeća
Saniranje 1877 - 1880
Namjena donošenje vode
Tehnički podaci
Ukupna dužina 9000 m
Visina mosta 16.5 m
Koordinate 43°19′N 16°17′E / 43.32, 16.28

Dioklecijanov akvadukt je arheološki lokalitet u današnjem predgrađu Splita Solinu. Dioklecijanov akvadukt je najbolje očuvani objekt te vrste na tlu Hrvatske.

Historija[uredi - уреди]

Ovaj rimski akvadukt građen je istovremeno kad i Dioklecijanova palača (kraj 3. stoljeće - početak 3. stoljeće), njegova namjena bila je dovođenje većih količina pitke vode sa izvora rijeke Jadro do Dioklecijanove palače, i najvjerojatnije okolnih naselja. Od izvora rijeke Jadro do Palače akvadukt je dug oko 9 km, a visinska razlika krajnjih točaka iznosi 33 metra, to daje prosječni nagib kanala kojima je dovođena voda od 0,37%. Prosječan presjek kanala bio je 0,75 x 1,60 m, ali je varirao. Dioklecijanov akvadukt je prestao raditi već sredinom VI st., kada je i oštećen za provale Gota, nakon toga nije radio punih 13 stoljeća.

Obnovljen je za Austro-Ugarske (1877 - 1880 godine, za upravljanja Bajamontija). Uglavnom je zadržana izvorna trasa rimskog akvedukta i porušeni dijelovi su nanovo izgrađeni, ali se zbog štednje nije išlo na potpunu rekonstrukciju. U nadzemnim dijelovima akvadukt je pojednostavljen, smanjen je broj lukova (nosača), a na onim dijelovima akvadukta gdje je kanal išao po površini zemlje ili je ukopavan, antički zidani svod mijenjan je jednostavnijim ravnim kamenim pločama.

Od 1932 godine kada je proradila crpna stanica Kopilica, akavadukt više ne radi, jer su tad položene nove cijevi za dovod vode u grad Split, a starim akvaduktom je tekao samo višak vode. 1948 nakon epidemije tifusa, zabranjena je upotreba vode iz akvadukta za piće. Od 1979 akvadukt je potpuno prekinut ( nizvodno od križanja današnjih ulica Domovinskog rata i Puta Stinica)

  • Najimpresivniji i naljepši dio Dioklecijanovog akvadukta onaj nadzemni kod Dujmovače dug je 180 m, i visok 16,5 m. Momentalno se restaurira i trebao bi biti jedan lijepi impresivni spomenik na ulazu u Split.

Bibliografija[uredi - уреди]

  • Joško Belamarić: Dioklecijanov akvedukt, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel, 1999. Split, ISBN 953-6158-07-8.

Vanjske veze[uredi - уреди]