Dikobrazi Starog svijeta

Dikobrazi Starog svijeta
	Hystrix cristata
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Mammalia;
Red:	Rodentia;
Podred:	Hystricomorpha;
Infrared:	Hystricognathi;
Porodica:	Hystricidae; Fischer de Waldheim, 1817

Dikobrazi Starog svijeta (Hystricidae), porodica glodavaca iz Staroga svijeta rasprostranjena na području Europe, Azije, Afrike, Indije i jugoistočne Azije. Kao i kod dikobraza Novog svijeta (Erethizontidae), glavna im je karakteristika tijelo prekriveno veoma dugim bodljama, koje uspješno koriste u obrani od grabežljivaca. Bodlje su građene su od keratina.

Dikobrazi su noćni sisavci, danju spavaju skrivajući se u rupama koje sami iskopaju. Biljožderi su i hrane se lišćem i grančicama, spore su i nenasrtljive životinje, ali veoma opasne ako im se neprijatelj približi, pa je zabilježen i slučaj da se dikobraz obranio i od napada čak 17 lavova^[1].

Njihov životni vijek iznosi oko 15 godina. U Keniji su neka plemena njegovo meso koristili za ishranu, a njegove bodlje koristili za izradu nakita.

Podporodice[uredi | uredi kod]

Atherurinae Lyon, 1907
- Atherurus F. Cuvier, 1829
- Sivacanthion Colbert, 1933 †
- Trichys Günther, 1876
Hystricinae Fischer de Waldheim, 1817
- Hystrix Linnaeus, 1758
- Xenohystrix Greenwood, 1955 †