Die Sklavenkönigin

Izvor: Wikipedia
Die Sklavenkönigin
The Moon of Israel
Režija Michael Curtiz (pod imenom Mihaly Kertész)
Producent Sascha Kolowrat-Krakowsky
Arnold Pressburger
Scenario Ladislaus Vajda
Predložak Moon of Israel autor:
H. Rider Haggard
Uloge María Corda
Muzika Gerhard Gruber (suvremeno izdanje)
Fotografija Gustav Ucicky
Max Nekut
Hans Theyer
Studio Sascha-Film
Datum(i) premijere 24. oktobar 1924 (1924-10-24)
Trajanje 103 min.
Zemlja  Austrija
 Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezik nijemi (sa njemačkim ili engleskim međutitlovima)

Die Sklavenkönigin (sh. Kraljica robova), također poznat i pod engleskim naslovom The Moon of Israel (sh. Mjesec Izraelov) je austrijsko-britanski nijemi historijski film snimljen 1924. u režiji Mihalyja Kertésza (u Hollywoodu kasnije poznatog kao Michael Curtiz). Predstavlja adaptaciju romana Moon of Israel britanskog pisca H. Rider Haggarda. Radnja je smještena u drevni Egipat oko godine 1230. pne. te prikazuje kako se jevrejska robinja Merapi (čiji lik tumači Maria Corda zaljubi u egipatskog princa, i u to upravo kada Mojsije (čiji lik tumači Hans Marr) vodi njene sunarodnjake iz sužanjstva. Die Sklavenkönigin je nastojao iskoristiti tadašnju "egiptomaniju", odnosno interes za drevni Egipat izazvan nedavnim arheološkim otkrićima Howarda Cartera. Producent Sascha Kolowrat-Krakowsky je njime također nastojao potvrditi kako je austrijska kinematografija, poput one u susjednim državama, sposobna proizvoditi spektakularne filmske epove. Drevni Egipat je tako rekonstruiran uz pomoć hiljada statista i raskošnim setovima. Kritičari su ga kasnije hvalili zbog toga što je, za razliku od De Milleovih Deset zapovijedi koji je bio koristio iste motive, bio koncentriran isključivo na prošlost, odnosno nije koristio okvir suvremene priče kako bi publici nudio nekakve alegorijske moralne pridike. U SAD je prikazan nekoliko godina kasnije i izazvao je veliku pažnju kod hollywoodskih producenata koji su Curtizu ponudili angažman.


Sadržaj/Садржај

Uloge[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

  • Gottlein, Arthur, 1976: Der österreichische Film - ein Bilderbuch. Vienna: Österreichische Gesellschaft für Filmwissenschaft, Kommunikations- u. Medienforschung
  • Imaginierte Antike - österreichische Monumental-Stummfilme, Historienbilder und Geschichtskonstruktionen in Sodom und Gomorrha, Samson und Delila, Die Sklavenkönigin und Salammbô. Vienna: Verlag Filmarchiv Austria, 2002

Vanjske veze[uredi - уреди]