Dionica

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Deonica)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala značenja, vidi Dionica (razvrstavanje).
Akcija švedskog rudnika bakra Štora Koparberg, 1288.

Akcija ili dionica predstavlja jedno od sledeća dva značenja:

  • udio koji svaki učesnik u akcionarskom društvu ima u imovini društva (njegov osnovni udio);
  • isprava pomoću koje njen vlasnik stiče pravo učešća u raspodjeli dobiti akcionarskog društva (dividende).

Osnovni kapital društva podijeljen je na akcije čija je najniža nominalna vrijednost određena zakonskim propisima. Maksimalna nominalna vrijednost se određuje statutom društva, odnosno ugovorom zaključenim između učesnika u društvu.

Pod pojmom akcija najčešće se podrazumijeva isprava koja se izdaje učesniku društva koji uplati svoj udio i na osnovu koje se stiče pravo, kako na učešće u organima upravljanja društva, tako i u raspodjeli njegove dobiti.

Akcije se izdaju, po pravilu, u obliku hartija od vrijednosti koje glase na ime ili na donosioca. Moguće je i izdavanje akcija po naredbi. Pravilo je da se akcije mogu prenositi bez obzira kako je vlasnik određen.

Akcije se dijele: 1) u odnosu na vrijeme kada se izdaju, na:

  • privremene; obično se izdaju prilikom osnivanja društva, i traju sve dok vlasnik takve akcije ne uplati u potpunosti određenu svotu na ime svog udjela u društvu, nakon čega se privremene akcije povlače i zamenjuju se stalnim)
  • stalne.

2) u odnosu na sadržinu prava koje daju imaocima, na:

  • obične; vlasnici ovih akcija uživaju prava koja su statutom predviđena za sve učesnike društva
  • prioritetne; vlasnici ovih akcija imaju izvesne privilegije u odnosu na ostale učesnike; obično imaju pravo na veću dividendu, pravo da prvenstveno oni budu birani u organe upravljanja društva isl.; izdaju se najčešće prilikom povećavanja osnovnog kapitala društva, a obično su namijenjene novim akcionarima.

Akcije se međusobno razlikuju i po broju glasova koji pripadaju vlasnicima prilikom donošenja odluka u organima društva. Sa stanovišta vlasničkog rizika, akcije su rizičniji finansijski instrument od obveznica, jer akcionarsko društvo prvo mora da isplati kamate na izdate obveznice, pa tek onda da raspodjeljuje dividende. Međutim, u uslovima inflacije akcije su manje rizični finansijski instrumenti. Akcije imaju varijabilnu dividendu koja zavisi od visine dobiti preduzeća.

Tržišna cijena sigurnih akcija je njihova sadašnja vrijednost, koja je dobijena na osnovu diskontovanja budućih prihoda od akcija po odgovarajućoj stopi prinosa. Tržišna cijena rizičnih akcija sadrži pored sigurnih prinosa i premiju za rizik, koja raste sa povećanjem rizika. Slučajni ili nesigurni hod (eng. Random Walk) je naziv za kretanje tržišnih cijena akcija; dnevno kretanje cijena akcija deluje haotično i nepredvidljivo, ali opšti indeks cijena akcija (npr. Dou-Džons indeks) pokazuje uzlazno kretanje na dugi rok. Koeficijent koji mjeri stepen rizičnosti svake akcije naziva se beta-koeficijent; on predstavlja odnos između rizičnosti date akcije i opšteg nivoa rizičnosti cijelog tržišta akcija i procjenjuje se uobičajenim statističkim metodama.

Akcije mogu biti osnivačke i nove; nove akcije se emituju radi povećanja kapitala akcionarskog društva. Jednom izdate akcije nikada se ne povlače sa sekundarnog tržišta akcija tako da je obim novih dionica relativno mali u odnosu na njihov ukupan iznos.