Demografija Slovenije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi.
Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su slovenske vlasti 26. veljače 1992. brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 građana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u Sloveniji.

Rezultati prethodnih popisa[uredi | uredi kod]

Rezultati slovenskih popisa stanovništva[1]:

Narodni sastav Slovenije
Slovenci
  
83.06%
Srbi
  
1.98%
Hrvati
  
1.81%
Bošnjaci
  
1.10%
Ostale manjine
  
4.85%
Neizjašnjeni i nepoznati
  
8.9%
izvor: 2002 census

Popis stanovništva 1948. godine[uredi | uredi kod]

Nacionalni sastav
Slovenci
  
97.00%
Hrvati
  
1.15%
Mađari
  
0.76%
Srbi
  
0.51%

Tada je Slovenija imala ukupno 1.391.873 stanovnika, od kojih je nacionalna struktura bila sledeća: Slovenci 1.350.149 (97%), Hrvati 16.069 (1,2%), Mađari 10.579 i Srbi 7.048.

Popis stanovništva 1953. godine[uredi | uredi kod]

Nacionalni sastav
Slovenci
  
96.52%
Hrvati
  
1.26%
Srbi
  
0.76%
Mađari
  
0.75%
Romi
  
0.11%
Muslimani
  
0.11%
Crnogorci
  
0.09%

Ukupan broj stanovnika je bio 1.466.425, od toga Slovenaca 1.415.448 (96,5%), Hrvata 17.978 (1,2%), Srba 11.225, Mađara 11.019, Roma 1.663, Muslimana 1.617, Crnogoraca 1.356.

Popis stanovništva 1961. godine[uredi | uredi kod]

Nacionalni sastav
Slovenci
  
95.65%
Hrvati
  
1.97%
Srbi
  
0.85%
Mađari
  
0.66%
Jugosloveni
  
0.17%
Crnogorci
  
0.09%
Makedonci
  
0.06%

Popisana populacija je iznosila 1.591.523, a po nacionalnosti Slovenci 1.522.248 (95,6%), Hrvati 31.429 (2%), Srbi 13.609, Mađari 10.498, Jugosloveni 2.784, Crnogorci 1.384, Makedonci 1.009.

Popis stanovništva 1971. godine[uredi | uredi kod]

Nacionalni sastav
Slovenci
  
94.03%
Hrvati
  
2.47%
Srbi
  
1.19%
Mađari
  
0.57%
Jugosloveni
  
0.39%
Muslimani
  
0.19%
Crnogorci
  
0.11%
Makedonci
  
0.09%
Albanci
  
0.07%

Broj stanovnika države je iznosio 1.727.137 stanovnka, i to Slovenaca 1.624.029 (94%), Hrvata 42.657 (2,5%), Srba 20.521 (1,2%), Mađara 9.785, Jugoslovena 6.744, Muslimana 3.231, Crnogoraca 1.978, Makedonaca 1.613, Albanaca 1.281.

Popis stanovništva 1981. godine[uredi | uredi kod]

Nacionalni sastav
Slovenci
  
90.52%
Hrvati
  
2.94%
Srbi
  
2.23%
Jugosloveni
  
1.39%
Muslimani
  
0.71%
Mađari
  
0.50%
Makedonci
  
0.17%
Crnogorci
  
0.17%
Albanci
  
0.10%
Romi
  
0.08%

Slovenaca je bilo 1.712.445 (cela zemlja je imala 1.891.864 stanovnika) i činili su 90,5% stanovništva, Hrvata 55.625 (2,9%), Srba 42.182 (2,2%), Jugoslovena 26.263 (1,4%), Muslimana 13.425, Mađara 9.496, Makedonaca 3.288, Crnogoraca 3.217, Albanaca 1.985, Roma 1.435.

Popis stanovništva 1991. godine[uredi | uredi kod]

ukupno: 1.913.355, od čega: Slovenci - 1.689.657 (88,30%), Hrvati - 52.876 (2,76%), Srbi - 47.401 (2,47%), Muslimani - 26.577 (1,38%), Jugosloveni - 12.075 (0,63%), Mađari - 8.000 (0,41%), Makedonci - 4.371, Crnogorci - 4.339, Albanci - 3.534, Italijani - 2.959 (0,15%), Romi - 2.259, Česi - 315, Nemci - 298, Ukrajinci - 210, Poljaci - 196, Bugari - 168, Rusi - 167, Turci - 142, Slovaci - 139, Austrijanci - 126, Rumuni - 115, Rusini - 57, Vlasi - 37, Jevreji - 37, Grci - 21, ostali - 1.021, regionalno opredeljeni - 5.187, nacionalno neopredeljeni - 8.716, nepoznato - 42.355;

Popis stanovništva 2002. godine[uredi | uredi kod]

Ovaj popis je ustanovio 1.964.036 stanovnika, i to Slovenaca 1.631.363 (83,06%), Srba 38.964 (1,98%), Hrvata 35.642 (1,81%), Bošnjaka 21.542 (1,10%), Muslimana 10.467 (0,53%), Bosanaca¹ 8.062 (0,41%), Mađara 6.243 (0,32%), Albanaca 6.186 (0,31%), Makedonaca 3.972 (0,2%), Roma 3.246 (0,17%). ¹ Bosanci su uračunati u stanovništvo koje se izjasnilo u regionalnoj pripadnosti, ne u nacionalnoj.

Vjerski sastav Slovenije
Rimokatolici
  
57.8%
Neizjašnjeno i nepoznato
  
22.8%
Ateisti
  
10.1%
Ostale religije
  
9.3%
izvor: 2002 census

Lingvistička struktura 2002. godine po popisu stanovništva[uredi | uredi kod]

Slovenački jezik je maternji za 87,7% stanovništva (1991 na popisu za 88,3%), bošnjački za 1,6%, hrvatski 2,8% (1991. za 2,6% stanovništva), srpski za 1,6% (1991. za 0,9% stanovništva), srpskohrvatski jezik je maternji za 1,8% stanovništva (1991. za čak 4,2%) i hrvatskosrpski je govorilo 1991. godine na popisu 0,2% stanovništva dok danas 0,0%.

Religijska struktura[uredi | uredi kod]

Katolika ima 1.135.626 (57,82%), Muslimana 47.488 (2,42%), Pravoslavaca 45.908 (2,34%), Evangelista 14.736, ostalih protestanskih 1.399 i drugih hrišćanskih 1.877.

Bilješke[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]