Demografija Crne Gore

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Demografija Crne Gore obuhvata prikaz demografske strukture Crne Gore koji se precizno može pratiti od 1909. godine kada je obavljen prvi popis stanovništva. Tada je u Crnoj Gori živelo 317.856 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2003. godine Crna Gora je imala 620.145 stanovnika. U narednom periodu očekuje se objavljivanje konačnih rezultata popisa stanovništva 2011. godine, čime će se steći bolji uvid u trenutno stanje.

Popis stanovništva u Knjaževini Crnoj Gori[uredi | uredi kod]

Popis stanovništva 1909. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 317.856

Većinu stanovništva činili su pravoslavci (94,38%),[1] dok su ostali uglavnom bili muslimani. Na popisu je pitano samo za vjeroispovijest, nije postavljano pitanje o maternjem jeziku i nacionalnoj pripadnosti. Smatra se da je tadašlji broj stanovnika bio precenjen i procenjen je na oko 220.000.

Popisi stanovništva u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji[uredi | uredi kod]

Popis stanovništva 1921. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 223.091

Jezički sastav:

Većina stanovništva je govorila srpskim i hrvatskim jezikom: 205.550 (92,14%) , dok su govornici albanskog činili najbrojniju nacionalnu manjinu (17. 133 stanovnika). Po regionima je lingvistička struktura bila sledeća: Za okruge Andrijevica, Bar, Kolašin, Nikšić, Podgorica i Cetinje je popisan broj stanovnika od 199.227 stanovnika od kojih govornika srpskog i hrvatskog jezika 181.989 ili 91,35%, a govornika albanskog jezika 16.838 ili 8,45%. U Okrugu Berane bilo je 23.864. stanovnika od kojih je hrvatskim i srpskim govorilo 23.561 stanovnika, a albanskim 275 stanovnika.

Srez\Maternji jezik srpski i hrvatski albanski ostali ukupno
Andrijevica 23.865 746 13 24.624
Bar 17.100 11.387 151 28.638
Berane 23.561 275 28 23.864
Kolašin 14.878 7 14 14.899
Nikšić 50.455 42 19 50.516
Podgorica 44.038 4.530 83 48.651
Cetinje 31.653 126 129 31.899

Popis stanovništva 1931. godine[uredi | uredi kod]

Teritorija današnje Crne Gore je 1931. godine bila deo Zetske banovine koja je tada imala 925.516 stanovnika. Crna Gora u današnjim granicama imala je ukupno 360.044 stanovnika.

Jezički sastav:

Verski sastav:


Popisi stanovništva u Crnoj Gori od 1948. godine[uredi | uredi kod]

Popis stanovništva 1948. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 377.189

Etnički sastav:


Popis stanovništva 1953. godine[uredi | uredi kod]

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1961. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 471.894

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1971. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 529.604

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1981. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 584.310

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1991. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 615.035

Etnički sastav:

   
  • ostali: 1.496
  • neizjašnjeni: 943
  • regionalno opredeljeni: 998
  • nepoznato: 6.076
 

Jezički sastav:

Od ukupnog broja Muslimana samo se 40.008 (44,64%) opredelilo za različite varijante srpskog jezika, dok je većina navela bosanski i bošnjački kao maternji jezik.

Verski sastav:

Od ukupnog broja Crnogoraca bilo je 3.081 katolika, 2.492 muslimana i 355.395 pravoslavaca; od ukupnog broja Albanaca bilo je 12.772 katolika i 26.216 muslimana; od ukupnog broja Jugoslovena bilo je 11.243 pravoslavnih, 4.149 katolika i 1.856 muslimana.

Popis stanovništva 2003. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 620.145

U ukupno stanovništvo je uračunato i stanovništvo raseljeno sa Kosova i Metohije čiji je broj 17.947. (Nacionalna struktura raseljenog stanovništva je sledeća: Crnogorci 5.817, Srbi 4.495, Romi 3.105, Muslimani 1.823, Egipćani 1.539, Albanci 457, Bošnjaci 333, Goranci 83, Aškalije 79, Jugosloveni 72, Hrvati 27, Makedonci 23, Slovenci 9, ostali 53 i neizjašljeni 32. Najviše raseljenih bilo je u opštinama Podgorica 6.635, Bar 2.568, Berane 2.420 i Plav 991.

Etnički sastav:

   
  • Nemci - 118 (0,02%)
  • ostali - 2.180 (0,35%)
  • neizjašnjeni - 26.906 (4,34%)
  • regionalno opredeljeni - 1.258 (0,20%)
  • nepoznato - 6.168 (1,00%)
 

Jezički sastav:

Od ukupnog broja Crnogoraca 156.374 (58,42%) navelo je srpski kao maternji jezik, dok je crnogorski navelo 106.214 lica; od ukupnog broja Srba 197.684 (99,63%) navelo je srpski jezik kao maternji; od ukupnog broja Jugoslovena 1.705 (91,67%) je navelo srpski kao maternji jezik; od ukupnog broja Albanaca 30.382 (97,49%) je navelo albanski jezik kao maternji; od ukupnog broja Bošnjaka 18.662 (38,73%) je navelo bošnjački jezik kao maternji, 13.718 (28,47%) je navelo bosanski kao maternji, 12.549 (26,04%) je navelo crnogorski, a 2.723 (5,65%) je navelo srpski jezik kao maternji; od ukupnog broja Muslimana 13.627 (55,34%) je navelo crnogorski kao maternji, 8.696 (35,31%) je navelo srpski za maternji jezik, 1.094 (4,44%) bošnjački, 414 albanski i svega 282 lica je navelo bosanski jezik kao maternji; od ukupnog broja Hrvata 2.529 (37,13%) je navelo srpski za maternji, 2.438 (35,80%) hrvatski i 1.375 (20,19%) crnogorski jezik.

Verski sastav:

  • pravoslavci - 460.383 (74,24%)
  • muslimani - 110.034 (17,74%)
  • katolici - 21.972 (3,54%)
  • neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
  • nije vernik: 6.003 (0,97%)

Od ukupnog broja Crnogoraca 11.710 su muslimani, 5.000 katolici, a 241.728 pravoslavci; od ukupnog broja Albanaca 8.126 su katolici, a 22.834 su muslimani. Ovo su jedine dve nacionalnosti u Crnoj Gori sa značajnim brojem pripadnika dve ili više religija.

Popis stanovništva 2011. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 620.029

Etnički sastav:

Jezički sastav:

Verski sastav:

Reference[uredi | uredi kod]