Deipnosophistae

Izvor: Wikipedia
Naslovna strana izdanja Gozbe sofista iz 1657, koje je priredio Isaac Casaubon na grčkom i latinskom

Deipnosophistae ili Gozba sofista (grčki: Δειπνοσοφισταί) jeste monumentalno delo helenističkog grčkog polihistora Ateneja iz Naukratije u Egiptu, koje je grčkim jezikom napisano u Rimu krajem 2. i početkom 3. veka. S obzirom na to da se car Komod u ovom delu spominje s prezirom, ono je verovatno završeno tek posle careve smrti 192. godine.[1]

Sadržaj[uredi - уреди]

U Gozbi sofista pisac svom prijatelju Timokratu izlaže šta se događalo i govorilo na višednevnoj gozbi koju je ugledni Rimljanin Publije Livije Larensije, učenjak i bogati pokrovitelj umetnosti, priredio za 29 svojih prijatelja, među kojima su pravnici, pesnici, filolozi, retori, filozofi, lekari, muzičari.[2] To je, dakle, dijalog u okviru dijaloga i time nalikuje na Platona, ali svaki je razgovor toliko dug da bi u stvarnosti potrajao i po nekoliko dana. Među 29 zvanica, spominju se i Galen, Ulpijan i Plutarh, ali su i oni najverovatnije samo fiktivne ličnosti, jer se u delu i ne vidi nikakvo referiranje na istorijske ličnosti toga imena.

Gozba sofista nema ništa od živosti i dramatike Platonove Gozbe. To je zapravo zbirka anegdota i citata, a ima ogroman značaj upravo zbog toga što daje obilje informacija o delima grčke književnosti koja nam danas nisu sačuvana, a posebno o pesnicima i delima srednje i nove atičke komedije. Tokom rasprave o različitim temama, zvanice na gozbi citiraju odlomke, bilo kratke bilo dugačke, iz oko 2.500 dela nekih 700 starijih grčkih autora. Izbor citiranih odlomaka uslovljen je glavnim temama rasprave, a to su većinom hrana, vino, raskoš, muzika, seksualnost, književni ukus i filologija, no i interpretacije takvih umetničkih dela kakvo je npr. Venera Kalipiga. Raspored tema po knjigama izgleda ovako:

Hrana i kulinarstvo[uredi - уреди]

Gozba sofista je važan izvor kulinarskih recepata na starogrčkom jeziku. Tu se citira tekst jednog recepta iz danas izgubljene knjige recepata koju je napisao kuvar Mithek, i to je nastariji sačuvani recept na grčkom i istovremeno najstariji recept na svetu koji se može pripisati konkretnoj osobi. Među drugim autorima čiji su recepti navedeni nalaze se Glauk iz Lokrija, Dionisije, Epenet, Hegesip iz Tarenta, Erazistrat, Diokle iz Karista, Timahida s Rodosa, Filistion iz Lokrija, Eutidem iz Atine, Hrizip iz Tijane i Paksam.

Homseksualnost[uredi - уреди]

Ovo delo pruža i neobično jasnu sliku homoseksualnosti u helenističkom periodu. Knjige XII i XIII sadrže obilje informacija za proučavanje homoseksualnosti u rimskom razdoblju grčke istorije. U dugoj raspravi o ovoj temi spominju se Alkibijad, Harmid, Autolik, Pausanija iz Atine i Sofokle. Osim toga, spomenuta su mnoga danas izgubljena dela značajna za tu temu, uključujući drame Difila, Kratina, Eshila i Sofokla, kao i delo filozofa Heraklida Pontskog.

Predaja teksta[uredi - уреди]

Gozba sofista sastojala se prvobitno iz 15 knjiga. Delo je do nas došlo u jednom jedinom rukopisu, iz koga su davno nestale prva i druga knjiga te deo treće. Još u srednjem veku napravljen je "izvod" (epitome) celog dela, iz kojeg je moguće rekonstruisati i sadržaj izgubljenih delova.

Reference[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  • Đurić, Miloš N. (1991). Istorija helenske književnosti. Beograd. 
  • Hornblower, Simon; Spawforth, Antony (2003). The Oxford Classical Dictionary (Third edition, revised izd.). Oxford. 
  • Sironić, Milivoj; Salopek, Damir (1977). Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Grčka književnost". Zagreb. 

Literatura[uredi - уреди]

  • Athenaeus, The Deipnosophists ed. and tr. C. B. Gulick. Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 1927-41. 7 vols.
  • Athenaei Dipnosophistarum epitome ed. S. P. Peppink. Leiden, 1937-9.
  • Athenaeus and his world: reading Greek culture in the Roman Empire ed. David Braund, John Wilkins. Exeter: University of Exeter Press, 2000.
  • Food in antiquity ed. John Wilkins, David Harvey, Mike Dobson. Exeter: Exeter University Press, 1995.
  • Andrew Dalby, Siren feasts: a history of food and gastronomy in Greece (London: Routledge, 1996) especially str. 168–180.
  • Homosexuality in Greece and Rome: a sourcebook of basic documents ed. Thomas K. Hubbard (Berkeley: University of California Press, 2003) str. 76–82 (translation of a passage from book 13).
  • Warren Johansson, 'Athenaeus' in Encyclopedia of Homosexuality ed. Wayne R. Dynes (Garland Publishing, 1990) p. 87.
  • Peter Stoll: Dishing up Pictures from the Pantry: An Eighteenth-Century French Recipe for Illustrating Athenaeus's Deipnosophistae, Augsburg, University, 2010.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]