Debian
 | |
 Debian 4 desktop | |
| Web stranica: | www.debian.org |
| Izdavač/ razvijatelj: | Debian |
| Skupina OSa: | Linux |
| Zadnja stabilna verzija: | 10.3 / 8. februar 2020. |
| Upravljanje paketima: | DEB |
| Podržane platforme: | i386, AMD64, PowerPC, 68k, SPARC, Alpha, ARM, MIPS HPPA, S390, IA-64 |
| Tip kernela: | Monolitni |
| Korisnički interfejs: | Tekstualni (shell)/Grafički (KDE)/(GNOME) |
| Licenca: | Slobodni softver |
| Stanje: | Razvija se |
Debian je 1993. nastao kao Linux distribucija koja sadrži isključivo slobodni softver. Konfigurisan je za 11 različitih arhitektura. Pored APT-get Arhivirano 2014-02-11 na Wayback Machine-u, sistema za instaliranje i ažuriranje ((en)) softvera, Debian sadrži i mnoge alate za sigurnosne aspekte sistema i njegovo uređenje. Najviše služi kao distribucija za prave programere i nudi pregršt aplikacija. Debian je potpuno demokratski organizovan, u rukama zajednice, i sve odluke se donose u javnosti. Sredinom septembra 2006. Debian zapada u probleme po pitanju finansiranja, te sada Dunc-Tank uzima novac od sponzora na račun Debiana. Korisnici Debiana su uglavnom entuzijasti i eksperti za Linux, jer je administracija u poređenju sa nekim drugim distribucijama dosta komplikovana. U međuvremenu su uprave grada Minhena i grada Beča otkazali ugovore sa Microsoft kompanijom i prelaze na Linux sisteme koji su bazirani na Debian distribuciji.
Verzije[uredi | uredi kod]
Ispod možete vidjeti listu svih do sada objavljenih verzija Debian operativnog sistema:
- 10.0 - Buster, izdat 6.7. 2019.
- 9.0 - Stretch, izdat 17.6. 2017.
- 8.0 - Jessie, izdat 25.4. 2015.
- 7.0 - Wheezy, izdat 4.5. 2013.
- 6.0 - Squeeze, izdat 6.2. 2011.
- 5.0 - Lenny, izdat 14.2. 2009.
- 4.0 - Etch, izdat 8.4. 2007.
- 3.1 – Sarge, izdat 6.6. 2005
- 3.0 – woody, izdat 19.7. 2002
- 2.2 – potato, izdat 15.8. 2000
- 2.1 – slink, izdat 9.3. 1999
- 2.0 – hamm, izdat 24.6. 1998
- 1.3 – bo, izdat 2.6. 1997
- 1.2 – rex, izdat 12.12. 1996
- 1.1 – buzz, izdat 17.6. 1996
Historija i razvoj[uredi | uredi kod]
Debian Projekt je započet 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima ((en)) da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux kernelu. Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku finansirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, je tokom godina narasla na organizaciju od oko 1000 Debian Razvijatelja.
Filozofija rada[uredi | uredi kod]
Debian programeri su uključeni u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje WWW i FTP Arhivirano 2006-08-31 na Wayback Machine-u servera, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licenci, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt je objavio brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju Debian programera:
- Debianov društveni ugovor izražava Debianove obaveze prema zajednici slobodnog softvera. Svako tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može postati održavatelj.
Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe --- ako oni zadovoljavaju kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.
- Debianovi vodiči slobodnog softvera jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera. Ovo je vrlo uticajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za Open Source Free Software Guidelines Arhivirano 2006-09-24 na Wayback Machine-u.
- Debian Policy Manual je opširna specifikacija standarda kvalitete Debian Projekta.
Debian razvijatelji su također uključeni u brojne druge projekte; neki su specifični za Debian, drugi uključuju neke ili sve članove Linux zajednice. Neki primjeri su:
- Linux Standard Base (LSB) je projekt kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sistema, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
- Filesystem Hierarchy Standard (FHS) je pokušaj standardiziranja dizajna Linux datotečnog sistema ((en)). FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
- Debian Jr. Arhivirano 2006-08-21 na Wayback Machine-u je interni projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Službena stranica ((en))
- Planet Debian - blogovi Debian programera ((en))
- Forum Debian korisnika Arhivirano 2006-02-26 na Wayback Machine-u ((en))
- Debian Help - Wiki, forumi i blogovi ((en))
- Službeni Debian Wiki ((en))
- Debian Virtual Machine! (kompletan imidž) ((en))
- Debian Sarge, minimalna (netinstall) verzija Arhivirano 2006-08-22 na Wayback Machine-u ((en))
- Debian 3.1 r1 - video ((en))
- Debina podsekcija na forumu ULK BiH Arhivirano 2006-10-31 na Wayback Machine-u ((bs))
- Debian World - Forum u potpunosti posvećen Debian-u ((hr))
| |||||