Darko Suvin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Darko Suvin
RođenjeDarko Šlesinger
19. 7. 1930. (1930-07-19) (dob: 93)
Zagreb, Kraljevina Jugoslavija
NacionalnostJugoslaven
EtnicitetŽidov
Zanimanjepisac
RoditeljiMiroslav i Truda Suvin

Darko Ronald Suvin (pravo ime Darko Šlesinger) (Zagreb, 19. srpnja 1930.), jugoslavenski i kanadski teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture. Član je Kraljevskog društva Kanade, professor emeritus književnosti i teoretičar znanstvene fantastike.

Biografija[uredi | uredi kod]

Darko Suvin je rođen 19. 7. 1930 godine u Zagrebu u židovskoj obitelji Miroslava i Trude Šlesinger. U Zagrebu je pohađao "Elementarnu židovsku školu" u Palmotićevoj ulici. 1939 godine, nešto prije Drugog svjetskog rata, Darkova obitelj je promijenila prezime iz Šlesinger u Suvin, ponajprije zbog političke situacije i antisemitizma uzrokovanog nacističkom propagandom.[1][2][3] Mnogi članovi Darkove obitelji su stradali u Holokaustu, među njima Darkov djed Lavoslav i baka Josipa Šlesinger.[1] Tijekom Drugog svjetskog rata bomba je eksplodirala 50-ak metara od Darka, što je obzirom na njegove godine tada (13 ili 14 godina) imalo ključan utjecaj na njegovo razmišljanje o alternativnim povijestima i ultimativno životni interes za znanstvenu fantastiku.[4] Od 1959 do 1967 radio je na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu, na katedri za komparativnu književnost. Preselio se u Kanadu, gdje je predavao dramsku književnost i ZF na sveučilištu McGill u Montrealu od 1968 godine. Doktorirao je u Zagrebu 1970 godine disertacijom "Dramatika Iva Vojnovića: (geneza i struktura)".[5] Umirovljen je na sveučilištu McGill 1999 godine, te se po umirovljenju preselio se u talijansku Luccu.

Znanstvena fantastika[uredi | uredi kod]

Darko Suvin vjerojatno je najpoznatiji svjetski teoretičar znanstvene fantastike, koju je definirao kao književnost spoznajnog očuđenja. Ključno mu je djelo knjiga "Metamorphoses of Science Fiction: On the Poetics and History of a Literary Genre", objavljeno 1979 godine.[6] Osim što je predavao znanstvenu fantastiku i pisao o njoj, bio je suurednik znanstvenog časopisa "Science-Fiction Studies" od njegovog osnutka 1973 godine do 1981 godine. Na SFeraKonu 2009 godine dodijeljena mu je Nagrada SFERA za životno djelo.

Djela[uredi | uredi kod]

  • Dva vida dramaturgije: eseji o teatarskoj viziji (Zagreb, 1964)
  • Od Lukijana do Lunjika (Zagreb, 1965)
  • Other Worlds, Other Seas: Science-Fiction Stories from Socialist Countries (1970)
  • Uvod u Brechta (Zagreb, 1970)
  • Russian Science Fiction, 1956-1970: A Bibliography (1971)
  • Andere Welten, andere Meere (1972)
  • Autres mondes, autres mers (1973)
  • Science-Fiction Studies: Selected Articles on Science Fiction, 1973-1975 (1976)
  • Dramatika Iva Vojnovića: geneza i struktura (1977)
  • Pour une poétique de la science-fiction : études en théorie et en histoire d'un genre littéraire (Montreal 1977)
  • H. G. Wells and Modern Science Fiction (1977)
  • Science-Fiction Studies: Selected Articles on Science Fiction, 1976-1977 (1978)
  • Metamorphoses of Science Fiction: On the Poetics and History of a Literary Genre (1979)
  • Poetik und Science Fiction. Zur Theorie einer literarischen Gattung (1979)
  • Victorian Science Fiction in the UK: The Discourses of Knowledge and of Power (1983)
  • To Brecht and Beyond: Soundings in Modern Dramaturgy (1984)
  • Metamorfosis de la ciencia ficción (Meksiko, 1984 and 1987)
  • Le Metamorfosi della fantascienza (Bologna, 1985)
  • The Long March, Notes on the Way 1981-1984, Poems (1987)
  • Positions and Presuppositions in Science Fiction (1988)
  • Armirana Arkadija (Zagreb, 1990)
  • SF no hen'yô (Tokyo 1991)
  • Lessons of Japan: Assayings of Some Intercultural Stances (1997)
  • Learning from Other Worlds: Estrangement, Cognition, and the Politics of Science Fiction and Utopia (Liverpool, 2001)
  • US Science Fiction and War/Militarism (2004)
  • Gdje smo? Kuda idemo? Za političku epistemologiju spasa: eseji za orijentaciju i djelovanje u oskudnom vremenu (Zagreb, 2006)
  • Of Starship Troopers and Refuseniks: War and Militarism in US Science Fiction
  • Spoznaja, sloboda, The Dispossessed kao klasik (Zagreb, 2008)
  • Naučna fantastika, spoznaja, sloboda (Beograd, 2009)
  • Defined by a Hollow: Essays on Utopia, Science Fiction and Political Epistemology (2010)
  • Kje smo? Kam gremo? Za politično ekonomijo odrešitve (Ljubljana, 2010)
  • Metamorfoze znanstvene fantastike (Zagreb, 2010)
  • Darko Suvin, a Life in Letters (Washington, 2011)
  • Preživjeti Potop: fantasy, po-robljenje i granična spoznaja (Zagreb, 2012)

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Gordogan - kulturni magazin; Darko Suvin; Slatki dani, strašni dani (iz Memoara jednog skojevca, dio 1); stranica 25; broj 15-18, godina VI/VII, zima-jesen 2008 / zima-jesen 2009.
  2. Suvin, Darko. Rat je stigao na radiju. Danas. Preuzeto 27. 3. 2014
  3. Ognjen Kraus (1998, p. 17)
  4. (en) Horst Pukallus: An Interview with Darko Suvin: Science Fiction and History, Cyberpunk, Russia...., lipnja 1989., prvi put objavljen u Das Science Fiction Jahr 1990, uredio Wolfgang Jeschke (München: Heyne Verlag, 1990). ], They had consequences for my thinking: it became very easy to think of alternative time-streams, of alternative histories, because we all lived them. When I was a little boy there was still monarchist Yugoslavia; then we had the Fascist occupation, we had the partisans, the revolution, post-war Titoism. These were all alternative time-streams. It was very clear what would happen if Hitler won the war: one didn't need to read Philip K. Dick to know it. A Nazi bomb hit 50 meters from me in 1943 or '44: in a very slightly alternative world, I'd have died then, before my teens (and I've always felt, on the one hand, that every extra day was pure gravy, and on the other that I have certain responsibilities to speak for those who died that day)., Preuzeto 27. 3. 2014
  5. Suvin, Darko. Dramatika Iva Vojnovića : (geneza i struktura) : doktorska disertacija / Darko Suvin. Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Preuzeto 27. 3. 2014
  6. Ubiq (književni časopis za znanstvenu fantastiku), 2007, broj 1, str. 239

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj., Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9