D'Hondtov sistem
D'Ontov sistem je način raspodele poslaničkih mesta prilikom višepartijskih izbora. Naziv je dobio po svom autoru, belgijskom matematičaru, Viktoru D'Ontu.
Sadržaj/Садржај |
Raspodela [uredi - уреди]
Nakon određivanja broja glasova, za svaku listu se računaju proseci ili količnici. Formula za količnik je
gde je
- V - broj glasova koje je lista dobila a
- s - broj mandata koje je lista dobila do sada (u početku, 0 za sve liste).
Ona lista koja ima najveći količnik dobija sledeći mandat, a količnici se ponovo računaju, uzimajući u obzir do tada dodeljene mandate. Postupak se ponavlja dok se ne raspodele svi mandati.
Primer [uredi - уреди]
U ovom primeru, osam mandata se raspodeljuje na četiri stranke:
-
Stranka A Stranka B Stranka V Stranka G glasova 30.000 26.000 18.000 13.000 mesto 1 30.000 26.000 18.000 13.000 mesto 2 15.000 26.000 18.000 13.000 mesto 3 15.000 13.000 18.000 13.000 mesto 4 15.000 13.000 9.000 13.000 mesto 5 10.000 13.000 9.000 13.000 mesto 6 10.000 8.666 9.000 13.000 mesto 7 10.000 8.666 9.000 6.500 mesto 8 7.500 8.666 9.000 6.500 mandata 3 2 2 1
Ovaj sistem raspodele mestâ blago favorizuje jake stranke spram slabijih što se vidi u prvom i drugom redu ovog primera: iako Stranka B i Stranka G imaju isti količnik (13.000), peti mandat je pripao Stranci B zbog toga što je ona dobila više glasova.
Upotreba [uredi - уреди]
D'Ontov sistem se koristi na parlamentarnim izborima zemalja kao što su: Argentina, Austrija, Belgija, Bugarska, Vels, Ekvador, Izrael, Island, Japan, Kolumbija, Mađarska, Makedonija, Paragvaj, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija, Srbija, Turska, Finska, Holandija, Hrvatska, Crna Gora, Češka, Čile, Škotska i Španija.
Vidi još [uredi - уреди]
|
Ovaj članak vezan uz matematiku je u začetku. Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |