Džidu Krišnamurti

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Džidu Krišnamurti

Džidu Krišnamurti (18951986) je bio poznati filozof i pisac, indijskog porekla. Govorio je o duhovnosti, meditaciji, samospoznaji, ljudskim odnosa i pozitivnoj promeni u globalnom društvu.

Krišnamurti je rođen 12. maja 1895. godine u bramanskoj porodici u Madanapalu, u Indiji, u kojoj se hranilo isključivo vegetarijanski. Otac mu je bio činovnik britanske kolonijalne uprave i član Teozofskog društva. Njegovi roditelji su imali jedanaestoro dece, od kojih je samo šest preživelo detinjstvo. On je bio slabo, bolešljivo i „sanjareće“ dete, koje su učitelji i otac redovno tukli, držeći ga umno poremećenim. Kao dete je imao čudna iskustva, „videći“ sestru nakon njene smrti, kao i majku, koja je umrla kada mu je bilo deset.

1909. u četrnaestoj godini je sreo Čarlsa Vestera Lidbitera na plaži ispred sedišta Teozofskog društva u Adjaru, Indija. Od tada ga podižu Ani Besant i Lidbitera, predvodnika Teozofskog društva, koji su verovali da je on „vozilo“ za očekivanog „Svetskog Učitelja“. Sa 34 godine je stekao slavu i status mesije, kada ga je Teozofsko društvo proglasilo za inkarnaciju Maitreje Bude. Kasnije se usprotivio ovoj ideji, i raspustio međunarodnu organizaciju, Red zvezde, osnovanu da je podrži. Ostatak života je proveo objavljujući knjige i držeći besede širom Indije, Evrope i SAD. Napisao je više knjiga, među kojima „Prva i poslednja sloboda“ (The First and Last Freedom), „Jedina revolucija“ (The Only Revolution) i „Krišnamurtijeva beležnica“ (Krishnamurti's Notebook). Pored toga, objavljen je i velik broj njegovih beseda. Sa devedeset godina je govorio Ujedinjenim nacijama o miru i svesnosti. Nagrađen je mirovnom medaljom UN 1984. godine. Poslednju besedu održavao je u Madrasu, u Indiji, januara 1986, mesec dana pre smrti, u svom domu, u Ojai, u Kaliforniji.

Njegove pristalice, putem organizacija u Indiji, Engleskoj i SAD, okupljenih oko njegovog učenja, i dalje objavljuju njegove mnogobrojne knjige i besede širom sveta, na raznim jezicima.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]