Džepni bojni brod

Izvor: Wikipedia
Klasa Deutschland
Admiral Scheer in Gibraltar.jpg
Njemački džepni bojni brod klase Deutschland Admiral Scheer, u Gibraltaru, 1936.
Državna pripadnost:
Njemačka
Klasa i vrsta teške krstarice
Brodogradilište Deutsche Werke, Kiel
Kriegsmarinewerft, Wilhelmshaven
Stavljen u službu 1933.
Povučen iz službe 1945.
Status povučen
Glavne osobine
Istisnina 12.100 t (standardno);
16.200 t (pun)
Dužina 186 m
Širina 21,69 m
Gaz 7,25 m
Pogon 8 x MAN dizel motora (52.050 KS (40 MW)); dvije elise
Brzina 28 čvorova (52 km/h)
Doplov 10.000 n. m. (19.000 km) sa 20 čvorova (37 km/h)
Posada 1150
Naoružanje 6 x 280 mm
8 x 150 mm
torpedne cijevi 8 x 530 mm
Oklop glavne kupole 140 mm, bočni oklop 58 mm, palubni oklop 41 mm
Ukrcani zrakoplovi 2 x Arado Ar 196
Oprema za zrakoplove 1 katapult
Nadimak džepni bojni brodovi

Džepni bojni brod (engl. Pocket battleship) je naziv kojeg su Englezi uveli za njemačke ratne brodove klase Deutschland. Brodovi te klase su u Njemačkoj prvobitno označavani kao oklopnjače (njem. Panzerschiff), kasnije kao teške krstarice. Džepni bojni brod je bio manji od standardnog bojnog broda, imao je deplasman teške krstarice, ali je bio naoružan topovima većeg kalibra (280 mm) od topova teških krstarica (203 mm). Osim toga, bio je sporiji od krstarica.

Ideja za ovaj tip broda je nastala u vremenu, kada je Njemačkoj izgradnja većih ratnih brodova bila zabranjena klauzulama Versajskog ugovora. Da tome doskoči i omogući svojoj floti da ipak ima i bojne brodove, Njemačka je nastojala izgraditi jedan tip sa što jačim naoružanjem i zaštitom, a sa što manjim deplasmanom. Njemačka je propaganda tvrdila, da flota ima brod koji je brži od jačih brodova, a jači od bržih. To nije bilo točno jer su na pr. britanski bojni krstaši bili i brži i znatno jači.

Karakterisitke[uredi - уреди]

Kod izgradnje je primjenjivan naročit sustav konstrukcije sa što većom upotrebom zavarivanja, glavni brodski strojevi bili su diesel-motori, u velikoj mjeri i gdje god se moglo upotrijebio se laki metal. Na taj se način na brodovima teškim približno 10.000 tona standardnog deplasmana postizao smještaj razmjerno jakog topništva, relativno dobar oklop i polučivanje maksimalna brzina od 26 čvorova (po nekim izvorima čak 28,5 čvorova) te velik djelatni radijus uz veliku ekonomsku brzinu. Naročito je ovo posljednje omogućivalo i obećavalo vrlo dobru upotrebu ovih plovnih jedinica u trgovačkom ratu na oceanima to više, što su te jedinice bile topnički znatno jače od krstarica, koje su inače predviđene za zaštitu konvoja. Međutim, pokazale su se i neke mane džepnog bojnog broda, koje su potvrđene u bitci kod La Plate, napose u pogledu zaštite kao i u pogledu strojeva i razvijanja brzine. Graf von Spee zadao je svojim jakim naoružanjem teške udarce protivničkim krstaricama (tešku krstaricu HMS Exeter je onesposobio), ali je i sam bio oštećen te je morao uploviti u Montevideo. Njemačka nije suviše mnogo očekivala od tih brodova, pa se zato već prije početka Drugog svijetskog rata prešlo na gradnju pravih bojnih brodova.

Brodovi u klasi[uredi - уреди]

Ukupno su izgrađena tri ovakva broda i to:

Veze[uredi - уреди]