Cvrčci
| Cvrčci | ||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Status zaštite | ||||||||||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||
Cvrčci (lat. Cicadidae) su kukci iz reda jednakokrilaca (Homoptera). Cvrčci mogu biti različite veličine. Imaju membranozna krila, usta su im podešena za bodenje i sisanje, a hrane se biljnim sokovima. Mnoge vrste imaju aparat za cvrku na prvom trbušnom pršljenu (zato su i dobili naziv cvrčci). Neke vrste skaču, a veliki broj živi u šumi. Poznatije krupne forme su: Cicada plebeja L. i Tettigia orni L. koje sredinom ljeta proizvode poznatu monotonu cvrku.
Tijelo je crno, s malo zagastožutih šara na glavi i prsima; vrlo je velik, s krilima dug do 5 cm.
Sadržaj/Садржај |
Rasprostranjenost [uredi - уреди]
Područje oko Sredozemnog mora, sjeverno do Beča; prije i u južnoj Njemačkoj.
Životni prostor i način života [uredi - уреди]
Žive u vrtovima i parkovima. Ispuštaju ritmičke, prodorne zvukove, posebno za vrućih popodnevnih sati. Zadržavaju se najčešće na granama. Zbog zaštitne boje tijela se teško primjećuju.
Prehrana [uredi - уреди]
Hrane se biljnim sokovima.
Razmnožavanje [uredi - уреди]
Čvrstom kratkom leglicom polažu jaja u koru niskih drvenastih biljaka. Izležene ličinke padaju na tlo, zavlače se u zemlju i sišu sok iz korijenja. Nakon godine dana izvlače se iz zemlje kao odrasli kukci.