Cunedda

Izvor: Wikipedia

Cunedda ap Edern (fl. 5. vijek; također poznat i kao Cunedda Wledig ("posjednik zemalja") je bio britski (velški) poglavica, najpoznatiji kao praosnivač vladarske dinastije Gwynedda.

Ime Cunedda potiče od britske riječi kunodagos što znači "dobar pas". Srednjovjekovne velške kronike i pjesme kao njegovog pretka navoda Padarna Beisrudda (doslovno "Patern/Paternus od grimiznog plašta") za koga neki historičari vjeruju da je mogao biti ili rimski oficir ili lokalni britski poglavica, odnosno komandant pomoćnih trupa plemena Votadini koje su branile Hadrijanov zid. Padarnova komanda je prešla na njegovog sina Ederna (Eternus), a potom i na samog Cuneddu.

Cunedda je sa svojim trupama i sljedbenicima sa sjevera (današnja južna Škotska) došao na područje današnjeg Walesa kako bi odatle istjerao osvajače iz susjedne Irske, posebno one iz kraljevstva Uí Liatháin. Cunedda je ustanovio svoju bazu na teritoriji plemena Venedoti, koje je kasnije postalo sjedište Kraljevstva Gwynedd. Historičari navode hipoteze kako je Cunedda u Wales došao ili po naredbi zapadnorimskog cara Maksima Magnusa krajem 370-ih ili post-rimskog vladara Vortigerna krajem 440-ih. U svakom slučaju, Cuneddin unuk Maelgwyn Gwynned je atestiran od strane svog suvremenika, redovnika i historičara Gildasa u 6. vijeku.

Kasnije genealogije su navele da se Cunedda oženio za Gwawl, kćer brito-rimskog kralja Coel Hena, te da je imao devet sinova. Po njegovom sinu Ceredigu je, po predaji, nazvano velško kraljevstvo (i današnja grofovija) Ceredigion.

Izvori[uredi - уреди]

Fusnote[uredi - уреди]

Nova titula
Kralj Gwynedda
5. vijeka
Slijedi:
Einion Yrth