Chagga

Izvor: Wikipedia

Chagga ili Chaga je naziv za treću po veličini etničku grupu u Tanzaniji. Njeni pripadnici žive na južnim i istočnim padinama Kilimanjara oko Mount Merua, te u oblasti Moshi. Smatraju se jednim od najbogatijih i najobrazovanijih istočnoafričkih naroda. Njihovo relativno bogatstvo ne dolazi samo od povoljne klime, nego i domišljatosti u zemljoradnji koja se ogleda u složenim sistemima navodnjavanja i stalnoj fertilizaciji.

Kultura[uredi - уреди]

Smatra se Chagga ima oko 2 miliona. Žive pod upravom Mangija, poglavica koji upravljaju malim državama koje se temelje na klanovima. Trenutni vrhovni poglavica (poglavica svih poglavica) je Mangi Marealle. Chagga su poznati kao oplemenjivači i trgovci. Također su poznati po svojoj prilagodljivosti. Bili su jedno od prvih plemena u regiji koje se preobratilo na kršćanstvo. Smatra se da bi to mogao biti jedan od razloga zbog kojih su stekli prednost nad drugim etničkim grupama, jer su kao kršćani stekli brži pristup obrazovanju i modernoj zdravstvenoj zaštiti.

Mnogi Chagge čine radničku klasu velikih gradova odnosno poduzetnike u turizmu. Chagga sela oko Kilimanjara udjelju Shambu, komad zemlje za svaku obitelj. U tim selima nema ulica niti kuća kao u Evropi. Hodati u Chagga selu kao Njaro je kao hodati kroz farmu drveća banana i kave duž blatnih staza. Glavna poljoprivredna kultura za Chagge je kava, iako se uzgajaju i banane i kukuruz. Kao seljaci, Chagge mogu uzgajati pet različitih kultura na svojim shambama: kavu, banane, slatki krumpir, grašak i paradajz. Chagge su također poznate po tradicionalnom piću koje se zove mbege. Ono se pravi od posebnih vrsta banana i prosa.

Kihamba je obiteljski posjed Chagga, koji se obično prenosi s generacije na generaciju.
Thunderbird on Totem Pole.jpg Nedovršeni članak Chagga koji govori o etnologiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.