Mianmar
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mianmar, ili sve donedavno Burma, službeno Unija Mjanma je država u jugoistočnoj Aziji na obalama Bengalskog zaljeva i Andamanskog mora (dijelova Indijskog oceana). Graniči na zapadu s Bangladešom, na sjeverozapadu s Indijom, na sjeveroistoku s Kinom, na istoku s Laosom te na jugoistoku s Tajlandom.
Sadržaj/Садржај |
Ime[uredi - уреди]
Novo ime države - Mianmar, umjesto stranog Burma, - pretvorilo se u političko pitanje. Od stjecanja nezavisnosti sve do 1989. službeno ime zemlje bilo je Unija Burma. Tada je vojna hunta promijenila ime zemlje u Mianmar, ali tu promjenu ne priznaje opozicija u zemlji i emigraciji, kao ni vlade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. Ipak, novo ime prihvatili su Ujedinjeni narodi u skladu sa svojim pravilom da svaka država, odnosno njezina vlada, ima pravo odrediti vlastito ime.
Historija[uredi - уреди]
Mianmar je od 1531. do 1885. bio središte nezavisnog kraljevstva koje je svoj vrhunac doživjelo sredinom 18. vijeka kada je pod mianmarskom vlašću bio velik dio susjednog Tajlanda i neke indijske pokrajine. Britanci su postupno, u tri rata od 1824. do 1885. osvojili zemlju i uključili je u sastav svoje kolonije Britanske Indije.
Od samog stjecanja nezavisnosti 1948. Mianmar se usprkos ekonomskom oporavku, nalazio u trusnom političkom području Indokine oko kog su se tad lomila koplja Istoka i Zapada i bio politički nestabilan. Vojna hunta preuzela je vlast u zemlji - 1958., pa nakon tog ponovno 1962. i svrgnula demokratski izabranu vladu. Politika generala Ne Wina bila je mješavina marksizma i nacionalizma većinskih Burmanaca s gotovo potpunom izolacijom zemlje. Nakon njegovog povlačenja 1988. vlast je preuzela skupina njemu bliskih oficira na čelu s generalom Sau Maungom koja je isprva nastavila reforme započete pred kraj Winovog razdoblja, ali je nakon 1990. pojačala izolaciju zemlje, ne dopustivši formiranje demokratske vlade nakon izbora na kojima je pobijedila stranka predvođena Aung San Suu Kyi, kćerkom oca mianmarske nezavisnosti Aung Sana. Ona je odbila napustiti Mianmar i od tada se uglavnom nalazi u kućnom pritvoru.
Geografske karakteristike[uredi - уреди]
U rubnim dijelovima zemlje te na istoku dominiraju planinski lanci i visoravni (najviši vrh 5 881 m visoki Hkakabo Razi na tromeđi s Indijom i Kinom). U središnjem dijelu nalazi se dolina glavne mianmarske rijeke Iravadi i njenih pritoka, ispresijecana niskim gorjima koja se pružaju u smjeru sjever-jug. Klima je, osim u najsjevernijim dijelovima, monsunska.
Stanovništvo[uredi - уреди]
Zemljom dominiraju etnički Burmanci (oko 70% stanovništva) čija je tradicionalna religija teravadski Budizam. U planinama i visoravnima na sjeveru i istoku žive manjinski narodi koji se često oružano sukobljavaju sa centralnom vladom oko zahtjeva za većim stupnjem autonomije. Najveći među njima su Shan (oko 9%) i Karen (oko 7%).
Privreda[uredi - уреди]
Dekade provedene u nekoj vrsti ekonomske blokade, zbog politike suprostavljanja Sjedinjenim Američkim Državama, ali zbog pogrešaka u razvoju koje su napravile prosocijalističke vlade - stvorile su od Mjanmara jednu od najsiromašnijih zemalja svijeta. Većina stanovnika još se uvijek bavi poljoprivredom. Reformski napori koje provodi vojna vlada posljednju dekadu bili su tek djelomično uspješni. Zbog sankcija koje su uvele Amerika, Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan 2003. ionako teško stanje, dodatno je pogoršano.
Gradovi[uredi - уреди]
|
||||||||||||||
Vanjske veze[uredi - уреди]
