Brela (naselje)
Brela
| |
|---|---|
  Brela Brela na karti Hrvatske | |
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/Grad | Brela |
| Mikroregija | Makarsko primorje |
| Najbliži (veći) grad | Makarska |
| Površina | 7 km² |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 43.369 N |
| - z. d. | 16.934 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 1.618 |
| Pošta | 21322 Brela |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | MA |
 Brela, Donje Selo
| |
Brela su jedno od dva naselja u istoimenoj općini Brela, petnaest kilometara od Makarske smješteno u podnožju planine Biokovo. Brela su poznato turističko odredište sa malenom marinom i lukom za jahte. Postoji i arheološki park sa osam grobova dekoriranih reljefima. Veliki dio općine Brela je u sastavu Parka prirode Biokovo. Populacija iznosi oko 1,800.
Zahvaljujući gustoj borovoj šumi kroz koju, neposredno uz same plaže, prolazi obalna šetnica, Brela su već nekoliko desetljeća najprivlačnije turističko mjesto na hrvatskom Jadranu. Dugogodišnja vrhunska kvaliteta smještajne turističke ponude cjelokupno područje općine Brela u kategorizaciji turističkih naselja svrstava u A kategoriju. Brela raspolažu s 1 800 klimatiziranih postelja u hotelskom smještaju (Hoteli Brela) i preko 5 500 isto tako uglavnom klimatiziranih postelja u privatnom smještaju.
Prelijepe i čiste na daleko poznate šljunčane i sunčane plaže, bistro more i blagodat odmora u hladovini stoljetne borove šume priskrbili su Brelima međunarodna priznanja:
- Plava zastava plaži Rat od 1999. godine te plažama Berulia i Stomarica od 2004. godine;
- u izboru časopisa Forbes 2004. plaža Rat je svrstana među deset najljepših plaža na svijetu;
- 1968. za dostignuća u turizmu Brela su proglašena Šampionom Jadrana;
- u akciji Turistički cvijet 2004. Brela su proglašena najljepšim turističkim mjestom na hrvatskom Jadranu;
- Brela su nositelj visokog međunarodnog priznanja Brončani cvijet Europe za 2005. godinu.
Od 1994. godine na području Brela djeluje Društvo prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana - Brolanenses.
Povijest[uredi | uredi kod]
- Romanska odnosno rimska Brela, nepoznatog imena.
- Hrvatska srednjovjekovna Brela prvi se put spominju u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta "De administrando imperio" pod imenom Berulia (grčki: Beroyllia) godine 950.
- 1315. godine knez Juraj Šubić spominje Brela i Breljane - latinski naziv Brolanenses, kao dio omiške općine.
- 1968. godine Brela su dobila najprestižniju turističku nagradu u SFR Jugoslaviji, "Šampion turizma".
- u akciji Turistički cvijet 2004. Brela su proglašena najljepšim turističkim mjestom na hrvatskom Jadranu;
- Brela su nositelj visokog međunarodnog priznanja Brončani cvijet Europe za 2005. godinu.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]
- crkva sv. Stjepana prvomučenika iz 1897.
- crkva Gospe od Karmela iz 1715.
- crkva sv. Ilije u Gornjim Brelima s početka 18. stoljeća
- crkva Gospe od zdravlja u Gornjim Brelima iz 17. stoljeća
- crkva sv. Nikole u Gornjim Brelima na 572m nadmorske visine iz predturskog doba
- kapele: sv.Roka (1856.), sv.Kaje (1768.), Gospina na Dubcima (1870.)
- nekropola stećaka iz 14.-15. stoljeća
- kompleks zgrada Bekavci - Ivandića dvori na Kričku
- kula na Poletnici (387 m) iz 16. stoljeća, Turska kula Zabrdom (17. stoljeće), Hercegova utvrda, ilirska Gradina itd., u Gornjim Brelima
Obrazovanje[uredi | uredi kod]
- Osnovna škola dr. Franje Tuđmana (ravnatelj prof. Ante Škrabić)
Kultura[uredi | uredi kod]
- Limena glazba Brela
- Brolanenses, društvo prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana
- mješovita klapa "Brela"
- muška klapa "Berulija"
- mješoviti župni zbor
Šport[uredi | uredi kod]
- boćarski klub "Hoteli Brela"
- ronilački klub "Aquanaut"
- planinarsko društvo "Pozjata"
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
