Brdovec

Izvor: Wikipedia
Brdovec

Zgrada općine Brdovec.jpg

Osnovni podaci
Županija Zagrebačka
Stanovništvo
Stanovništvo ((2001)) 10.287
Geografija
Koordinate
Brdovec na karti Hrvatske
Brdovec
Brdovec
Brdovec (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 52′ 12" SGŠ, 15° 46′ 48" IGD

Brdovec je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis[uredi - уреди]

Općina Brdovec zaprema 36 km² i je smještena na zapadnom dijelu Zagrebačke županije, u pograničnom području prema Republici Sloveniji. U sjevernom dijelu su blagi brežuljci prekriveni šumom, vinogradima i uređenim terenima s velikim brojem vikendica. U središnjem dijelu, uz glavni prometni koridor Zagreb-Ljubljana (cestovni i željeznički) smještena je većina naselja i većina gospodarskih subjekata.

Naselja općine Brdovec od istoka prema zapadu: Brdovec (općinsko središte), Javorje, Prigorje, Zdenci, Prudnice, Laduč, Drenje, Ključ, Šenkovec, Harmica i Vukovo selo.

Najveći gospodarski subjekti s najviše zaposlenih su "Pliva" i "Kvasac" Savski Marof, drvoprerađivačka industrija "Bukovinski" (Ključ Brdovečki) i tekstilna industrija "Lateks" (Laduč). Južni dio je plodna nizina, koja se blago spušta do rijeke Save. Područje Brdovca je prigradskom željeznicom Harmica-Savski Marof-Zagreb na samo 30 minuta od središta Grada Zagreba.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Brdovec imala je 10.287 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja:

Nacionalni sastav, 2001.[uredi - уреди]

Uprava[uredi - уреди]

  • Općinska uprava: Brdovec, Trg dr. Franje Tuđmana 1.
  • Načelnik: Mladen Debeljak, dipl. ing (HDZ)
  • Predsjednik općinskog vijeća: Josip Olovec (HDZ)
  • Pročelnica Općeg upravnog odjela: Ivka Matić, dipl.iur.
  • Pročelnica Odjela za financije: Maja Coner
  • Općinsko vijeće 2005.-2009.: 15 vijećnika, od čega HDZ 8, HSS 4 i SDP 3.

Povijest[uredi - уреди]

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

  • Baltazar Adam Krčelić (1715.-1778.) doktor filozofije i teologije, pravnik, rektor hrvatskog kolegija u Beču, kroničar, povjesničar i književnik
  • Ivan Perkovac (23. svibnja 1826. – 16. travnja 1871.) - publicist, urednik „Pozora“ i „Vienca“, zastupnik u Hrvatskom saboru; pripovijetke: Župnikova sestra i Stankovačka učiteljica, pisane s vidnim realističkim sklonostima (djelovao na Šenou). Zanimljive memoarske bilješke, pune podataka o nesretnoj Jelačićevoj intervenciji 1848.
  • Mihovil Krušlin, slikar
  • Drago Jančić, akademski slikar
  • Dragutin Grgas-Beli, akademski kipar
  • Stjepan Jakševac, pjesnik
  • Ante Kovačić, književnik
  • Josip Palada, književnik

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

  • Crkva Sv. Vida, – spominje se 1334. godine kao župna crkva, barokizirana je u 18. stoljeću, očuvan inventar barokni oltar iz 1776. g. i slike iz istog razdoblja. Sačuvan je zvonik s puškarnicama i južni prigrađeni dio osobito debelih zidova, odakle se naslućuje da je ova crkva svakako jedna iz niza crkvi – utvrda za zaštitu lokalnog stanovništva u doba provala Turaka. Uz crkvu je u 18. stoljeću prigrađena kružna kapela Sv. Barbare, kod nas vrlo rijedak primjer kružne građevine. Gradnja ove kapele se povezuje s pričom o rudnicima galenita francuskog grofa Cariona podno zapadnih obronaka Medvenice u Bistri i zaštitnicom rudara Sv. Barbarom koju su ovdje pohodili.
  • Dvorac Januševec, - predstavlja najviši domet klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Smješten je na padini iznad savske doline, na samom raskrižju ceste Zaprešić - Harmica i ceste za Mariju Goricu. Pretpostavlja se da je dvorac projektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja 19. stoljeća u Zagrebu i okolici. Pripada spomenicima nulte kategorije. Sagrađen oko 1830. za baruna Josipa Vrkljana (Werklein), a 1845. dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon, te još nekoliko vlasnika: grof Dümreicher, Max Mayer, a između dva rata Manfred Sternberg. Od 1947. do 1989. dvorac je obnavljan i u njega je smješten dio Državnog arhiva Hrvatske.
  • Dvorac Laduč, - dvorac i perivoj u Laduču nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina marijagoričkog pobrđa. Posjed se spominje od 17. stoljeća kada je postojala plemićka kurija. Današnji dvorac sagrađen je krajem 19. stoljeća na mjestu nekadašnjih Starih dvora. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Posljednji vlasnici dvorca bili su baruni Vranyczany-Dobrinović, a posljednji gospodar imanja bila je barunica Tilda Vranyczany. Spomenuta je obitelj zauzimala značajno mjesto u privrednom, političkom i kulturnom životu Hrvatske u 19. stoljeću. Danas se u dvorcu nalazi socijalna ustanova za djecu.
  • Dvorac Lužnica, - smatra se "jednim od najslikovitijih dvoraca Hrvatskog zagorja" (Obad Šćitaroci, Mladen). Prostrani perivoj skriva dvorac koji se vidi iz daljine tek s ceste Zaprešić - Brdovec kod naselja Šibice. Veliko žitno polje između ceste i perivoja još više naglašava impresivnu sliku koju pruža dvorac. Dvorac je sagrađen u 18. stoljeću u baroknom stilu, vjerojatno na mjestu nekadašnjeg kaštela. Godine 1791. je preuređen i povećan. Ukrašen je cilindričnim kulama, balkonskom ogradom od kovana željeza kao i reljefnim ukrasima s poprsjima muških i ženskih likova. Okružen je engleskim perivojem s jezerom, poljima, vrtom i gospodarskim zgradama koji zauzimaju osam hektara i zajedno s dvorcem čine funkcionalnu i slikovitu cjelinu. U unutrašnjosti dvorca nije bilo značajnih građevinskih promjena. Na prvom katu nalazi se grofovska kapela posvećena Svetom Križu i Svetom Ivanu Krstitelju. Građena je u baroknom stilu. Očuvani su takoder ugrađeni ormari, kamena stubišna ograda, stubište, a u dvoranama se nalaze dobro očuvane kaljeve peći.
Prvi vlasnici lužničkog posjeda bili su plemići iz obitelji Čikulin koji se u Hrvatskoj pojavljuju u 16. stoljeću. U 18. stoljeću lužnički posjed je nakon dioba i parnica pripao obitelji Rauch. 1925. godine dvorac je na dražbi kupila Družba sestara milosrdnica. Nakon Drugog svjetskog rata sestrama je onemogućena odgojno-prosvjetna djelatnost, a dvorac je dat na korištenje partizanskim oficirima. Po proglašenju nezavisnosti Hrvatske dvorac je vraćen prethodnim vlasnicima, detaljno je obnovljen i u njemu je smještena stalna postavka muzeja. Lužnica je bila dom za umirovljene sestre i duhovni centar, do izgradnje pomoćnog centra uz dvorac.

Obrazovanje[uredi - уреди]

Na području Općine Brdovec djeluju dvije osnovne škole i tri područna odjeljenja do 4. razreda. To su OŠ "I.B.Mažuranić" - Prigorje Brdovečko s područnim odjeljenjem u Laduču, OŠ "I.Perkovac" - Šenkovec s područnim odjeljenjem u Drenju Brdovečkom i područno odjeljenje OŠ "Antun Augustinčić" u Brdovcu. U pripremi je dogradnja osmogodišnje škole u Brdovcu i izgradnja školskih-športskih dvorana u Brdovcu i Šenkovcu. U naselju Brdovec se nalazi dječji vrtić "Maslačak".

Kultura[uredi - уреди]

  • Muzej Brdovec
  • KUD "Januševec"
  • KUD "Mihovil Krušlin"
  • Udruga žena "Ladučanke"
  • Udruga žena "Brdovčanke"
  • Župni zbor Svetog Vida
  • Matica hrvatska, ogranak Zaprešić

Sport[uredi - уреди]

Na području općine djeluju nogometni klubovi:

  • Laduč (4. HNL središte),
  • Savski Marof (JŽL),
  • BSK Brdovec (JŽL),
  • Vatrogasac Zdenci (1.ŽL, zapad),
  • Sava Drenje (1.ŽL zapad).

Auto-Moto Sport:

  • MotoCross Klub Savski Marof,
  • MotoCross Klub 97,Ključ Brdovečki,
  • AutoCross Klub Oaza,
  • Moto Klub P.S.D.2000,

Lov i ribolov:

  • Lovačko društvo "Srnjak"
  • Športsko-ribolovno društvo "Štuka"

Informatika[uredi - уреди]

Na području opčine Brdovec su se u protekle 3 godine razvile dvije Udruge orijentirane na rad računala i mrežnih sustava a to suUdruga korisnika bežićnih sustava BR-Net i Udruga Feniks SD. Udruge su međusobno povezane i svojim signalom pokrivaju sljedeća mjesta. BR-Net: Zdenci, Brdovec, Javorje a Feniks SD: Prudnice, Drenje, Prigorje, Laduč

Vanjske veze[uredi - уреди]

Službene stranice Općine Brdovec

Šablon:Hrv-op-stub

Gradovi i općine Zagrebačke županije
Gradovi

Dugo Selo | Ivanić-Grad | Jastrebarsko | Samobor | Sveta Nedelja | Sveti Ivan Zelina | Velika Gorica | Vrbovec | Zaprešić


Općine


Bedenica | Bistra | Brckovljani | Brdovec | Dubrava | Dubravica | Farkaševac | Gradec | Jakovlje | Klinča Sela | Kloštar Ivanić | Krašić | Kravarsko | Križ | Luka | Marija Gorica | Orle | Pisarovina | Pokupsko | Preseka | Pušća | Rakovec | Rugvica | Stupnik | Žumberak

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj