Branjin Vrh
45°47′38″N 18°36′47″E / 45.7938°N 18.6131°E
Branjin Vrh
| |
|---|---|
  Branjin Vrh Branjin Vrh na karti Hrvatske | |
| Regija | Baranja |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Općina/Grad | Grad Beli Manastir |
| Mikroregija | Karašička aluvijalna nizina |
| Najbliži (veći) grad | Beli Manastir |
| Površina | 17,24 km² |
| Nadmorska visina | 92 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.79377550938339 N |
| - z. d. | 18.613104546686287 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 1189 / 993 |
| - Gustoća | 69 / 58 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 432 |
| Pošta | 31301 |
| Pozivni broj | 031 |
| Autooznaka | BM |
Branjin Vrh (narodski Brnjevar ili Brenjevar, mađarski Baranyavár [ˈbɒrɒɲɒvaːr]), naselje u Gradu Belom Manastiru Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).
Geografski položaj[uredi | uredi kod]
Branjin Vrh je smješten uz južnu obalu Karašice u Baranji, u mikroregiji Karašičke aluvijalne nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljen je 2,5 km sjeverno od gradskog naselja Belog Manastira, 34,6 km sjeverno od Osijeka, 24,3 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (12,8 km od graničnog prijelaza Duboševica), na nadmorskoj visini od 92 m. Nalazi se na državnoj cesti D7 (granični prijelaz Duboševica prema Mađarskoj - Kneževo - Branjin Vrh - Beli Manastir - Kozarac - Čeminac - Švajcarnica - Osijek - Đakovo - granični prijelaz Slavonski Šamac prema BiH).
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Tabela (2011)[uredi | uredi kod]
| Broj stanovnika po popisima[1][2] | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
| 1.608 | 1.691 | 2.387 | 2.360 | 1.405 | 1.496 | 2.588 | 2.942 | 1.342 | 1.428 | 1.688 | 1.526 | 1.490 | 1.578 | 1.189 | 993 |
Napomena: Sadrži podatke za naselje Kneževo (općina Popovac) u 1880, 1890, 1921. i 1931.
Grafikon (2011)[uredi | uredi kod]
Kretanje broja stanovnika Branjinog Vrha 1857-2011.
Prezimena stanovnika[uredi | uredi kod]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Branjinom Vrhu su:
- Skeledžija, Stojanović, Bošnjak, Andrić, Kovačević, Petric, Blagus, Horvat, Đurković, Mesar, Marković, Banac, Denih, Kazimir, Mijatović, Vorgić, Ćosić, Živaković, Bakač, Balić,
a nekad su najčešća prezimena bila:
- Skeledžija, Đurković, Andrić, Mihajlović, Banac, Mesar, Ćosić, Barić, Bošnjak, Bulić, Janić, Kosić, Kresić, Rešicki, Balić, Blagus, Blažević, Crnoja, Devčić, Generalić.[3]
Nacionalni sastav (1991)[uredi | uredi kod]
| Popis 1991. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Hrvati | 1.026 | 65.01% | ||
| Srbi | 190 | 12.04% | ||
| Jugoslaveni | 123 | 7.79% | ||
| Mađari | 46 | 2.91% | ||
| Nijemci | 15 | 0.95% | ||
| Makedonci | 10 | 0.63% | ||
| Slovenci | 10 | 0.63% | ||
| Romi | 5 | 0.31% | ||
| Albanci | 2 | 0.12% | ||
| Poljaci | 1 | 0.06% | ||
| Ukrajinci | 1 | 0.06% | ||
| Crnogorci | 1 | 0.06% | ||
| ostali | 1 | 0.06% | ||
| neopredijeljeni | 59 | 3.73% | ||
| nepoznato | 88 | 5.57% | ||
| Ukupno: 1.578 | ||||
Nacionalni sastav (2011)[uredi | uredi kod]
Prema popisu iz 2011. godine, u Branjinom Vrhu žive 982 stanovnika.[4] Stanovništvo je najvećim dijelom hrvatsko (77%) te srpsko (12%) i mađarsko (6%).[3]
Historija[uredi | uredi kod]
Privreda[uredi | uredi kod]
Društvo i kultura[uredi | uredi kod]
Udruge[uredi | uredi kod]
U Registar udruga Republike Hrvatske Arhivirano 2019-01-22 na Wayback Machine-u upisano je deset udruga sa sjedištem u Branjinom Vrhu (stanje: X/2018):
- Aiki Dojo Takeda, udruga osnovana 19. IX. 2014.
- Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Branjin Vrh, osnovano 9. XII. 1982.
- Konjogojska udruga (KU) "Baranja", osnovana 15. I. 2010.
- Kulturno-umjetničko društvo (KUD) "Brnjevarci", osnovano 21. X. 2005.
- Lovačko društvo (LD) "Sokol" Branjin Vrh, osnovano 11. I. 1998.
- Nogometni klub (NK) "Croatia" Branjin Vrh
- Udruga uzgajatelja malih životinja "Baranja" Branjin Vrh, osnovana 2. III. 2001.
- Udruga voćara, vinogradara i vinara "Sv. Križa", osnovana 11. II. 2011.
- Udruga za poboljšanje kvalitete života "Herc", osnovana 8. I. 2014.
- "Udruga žena Branjin Vrh", osnovana 8. V. 2004.
Manifestacije[uredi | uredi kod]
- Pokladno jahanje
-
Pokladno jahanje, 2009. -
Pokladno jahanje, 2009. -
Pokladno jahanje, 2009. -
Pokladno jahanje, 2009.
-Pokladno-jahanje-4-Bekic.jpg)
-Pokladno-jahanje-2-Bekic.jpg)
-Pokladno-jahanje-1-Bekic.jpg)
-Pokladno-jahanje-3-Bekic.jpg)
Istaknute osobe[uredi | uredi kod]
- Stipo Benak Šemenjata, pjesnik, pisac, publicist
- Mladen Đurđević (Branjin Vrh /Šećerana/ [5], 1944), enigmatičar
- Zoran Pavelić (Osijek, 1961), akademski slikar, slobodni umjetnik
- Delimir Rešicki (Osijek, 1960), književnik i novinski urednik
Znamenitosti i zanimljivosti[uredi | uredi kod]
Ulice[uredi | uredi kod]
- Ulica Ante Kovačića <Sportska ulica
- Ulica Eugena Kvaternika <Ulica Jovana Lazića
- Ulica Janusa Pannoniusa <Ulica Vladimira Nazora
- Ulica kneza Branimira <Ulica Ivana Milutinovića
- Ulica kneza Domagoja <Ulica Ive Lole Ribara
- Ulica kneza Trpimira <Baranjska ulica
- Ulica Ljudevita Posavskog <Ulica Josipa Kraša
- Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića <Ulica Rade Končara
- Ulica svetog križa <Ulica Sare Bertić
Izvori i vanjske veze[uredi | uredi kod]
- ↑ DZS: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.[mrtav link]
- ↑ DZS: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. - Grad Beli Manastir
- ↑ 3,0 3,1 Acta Croatica: Toponim: Branjin Vrh, pristupljeno: 12. XI. 2018.
- ↑ U drugim izvorima: 993
- ↑ Mladen Đurđević je rođen u kući na Šećeranskom jezeru, u kojoj je tada živio njegov otac s porodicom kao čuvar ustave ("pumparoš") na Karašici. U to vrijeme taj lokalitet spadao je pod Branjin Vrh.