Brana Marib

Izvor: Wikipedia
Današnja brana Marib, fotografija iz 1986. g.

Brana Marib (arapski: سد مأرب) izgrađena je na povremenom vodotoku Vadi Adanah (koju zovu i Dhana ili Adana) u kotlini Dhana na Planinama Balak u Jemenu. Današnja brana podignuta je u neposrednoj blizini ruševina antičke Velike brane Marib, koja je izgrađena oko 7. st. pne.. To je bilo jedno od graditeljskih čuda antičkog svijeta, najveći objekt Južno arapske civilizacije oko grada Mariba.

Velika brana Marib[uredi - уреди]

Velika brana Marib, podignuta je kod Sudd Mariba, to je uzvodno (u smjeru jugozapada) od antičkog grada Mariba prijestolnice Sabejskog kraljevstva). Sabejci su podigli branu da pohvataju i spreme vode obilnih monsunskih kiša, koje rijetko ali periodično padaju, i tad se stvori gomila velikih bujica na obližnjim planinama. Na taj način dobili su rezerve vode za navodnjavanje polja oko grada.

Nedavna arheološka istraživanja ukazuju na to da su jednostavne zemljane brane i mreža kanala, podignuta na tom mjestu, već u 2. mileniju pne., prva veća brana podignuta je između 1750. pne. - 1700. pne.. [1] Izgradnja Velike brane Marib zbila se negdje između 750. pne. i 700. pne. i potrajala je nekoliko stotina godina do potpunog dovršetka. Sabejsko - himjarski Vladar (mukarib) Dhamar Ali, dao je uklesati svoje ime po završetku gradnje. To je bila zemljana brana, trokutastog presjeka, duga 580 m i visoka 4 metra. Podignuta je u kanjonu između dviju stijena, te ojačana kamenim pločama. Brana je omogućavala preljevanje vode na svom sjevernom dijelu.

Oko 500. pne. brana je povišena za 7 metara, uzvodno korito je popločeno kamenom, a nizvodni kanali za navodnjavanje su produženi.

Nakon propasti Sabejskog kraljevstva, brana je postala posjed Kraljevine Himjar, oko 115. pne.. Vladari tog jemenskog kraljevstva poduzeli su velike radove na daljnjoj obnovi i rekonstrukciji brane. Oni su povisili branu za 14 metara, i radili na regulaciji korita na obadva kraja brane; sjevernom i južnom. Podigli su pet preljevnih kanala, dva zida od opeka za ojačanje brane, bazen za vodu i 1000 metara dugi kanal za usmjeravanje vode u akomulacijski bazen. Radovi su dovršeni 325 godine, nakon toga bilo je moguće navodnjavati do 25.000 hektara (100 km ²) zemljišta.

I pored toga što je brani povećana visina, pretrpjela je brojna oštećenja kod većih poplava (veća oštećenja dogodila su se; 449, 450, 542 i 548 godine) nakon toga je održavanje brane postalo gotovo nemoguće, zadnji evidentirani popravak izvršen je 557 godine. Između 570 - 575 godine, brana je pretrpjela teško oštećenje za velike poplave, nakon toga više nije popravljana. Posljednje veliko oštećenje brane, kad je definitivno uništena navedeno je i u Kur'anu. Nakon propasti brane iz regije se iselilo više od 50.000 ljudi.

Današnja brana[uredi - уреди]

Nova zemljana brana podignuta je 1986. god., to je 38 m visoka, 763 m duga brana preko Vadi Dhane, tako je stvoreno akomulaciono jezero kapaciteta od 398 milijuna kubičnih metara vode. Nova brana podignuta je za navodnjavanje kotline Marib.

Literatura[uredi - уреди]

  • Michael Schaloske: Untersuchungen der sabäischen Bewässerungsanlagen in Mārib. (Antike Technologie, Band 3; Archäologische Berichte aus dem Yemen, Band 7). Sana'a 1995, ISBN 3-8053-1488-4 ((de))
  • Norman Smith: A History of Dams, 1971. ((en))
  • Andrej Korotajev: Ancient Yemen. Oxford: Oxford University Press, 1995. ISBN 0-19-922237-1. ((en))

Izvori[uredi - уреди]

  1. Ocean highways: geographical record, ed. C.R. Markham. Ocean highways; geographical review. Vol. 1

Vanjske veze[uredi - уреди]