Borbeni komplet

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Borbeni komplet (bojevi komplet, skraćeno b/k, ponekad samo bk) je određena količina municije ili borbenih sredstava za pojedinačnog vojnika, oruđe, borbeno vozilo, borbeni avion i slično ili vojnu jedinicu kao cjelinu. Po tome se i mogu podijeliti na lični (pojedinačni) borbeni komplet, zbirni (za svu jednotipnu municiju u jedinici) i ukupan borbeni komplet (sve vrste municije).

Borbeni komplet se obično nosi uz oružje ali moguć je i odvojeni transport. Borbeni komplet služi kao proračunska mjera (norma) za određivanje potreba jednice sa municijom za izvršenje borbenog zadatka.

Označava se skraćenicom b/k uz oznaku vrste municije (kalibar, oružje). Proračun može biti po broju (100 metaka), težinski (10 kg) ili po jedinici pakovanja (sanduk). Kao osnovna mjera za određivanje borbenog komplet se obično uzima količina municije potrebna za jedan borbeni dan: ovo se nekad naziva i šarža, jedinica vatre, municijski dan snabdijevanja i slično.

Kada komandant odluči o utrošku municije za izvršenje zadatka (recimo 0.7 b/k, 1.1 b/k) i slično, na svim nivoima jedinica, na osnovi postojećeg stanja rezervi municije i planiranog utroška određuje se potrebni dotur i popuna municijom tokom borbe.

Kopnena vojska[uredi | uredi kod]

Borbeni komplet prvih pušaka je iznosio samo 3-5 metaka, zbog spore paljbe. Početkom 19. vijeka već je oko 60 metaka i rezervni kremenovi i fitilj. U srpskoj vojsci tokom Prvog svjetskog rata b/k za pušku iznosi 150 metaka, od toga trećina u sanducima od 63 kg pri bataljonskom transportu.

Tokom Drugog svjetskog rata borbeni komplet je povećan posebno za automatsko oružje. Borbeni komplet automata je nekoliko stotina metaka, a mitraljeza nekoliko hiljada.

U zemaljskoj artiljeriji sovjetske vojske tokom Drugog svjetskog rata borbeni komplet minobacača 82 mm je 120 mina, 120 mm 80 mina, za topove 76 mm 140 metaka, topove 122 mm 60 metaka.

U PAV odbrani mitraljezi imaju borbeni komplet od 1500-2000 metaka po cijevi, laki PAV topovi 200-800, srednji i teški 150-200 metaka.

Borbeni komplet tenka SAD M.60 poslije Drugog svjetskog rata iznosio je 55 metaka za top 105 mm i 5950 metaka za mitraljez.

Ratna mornarica[uredi | uredi kod]

Borbeni komplet ovisi o vrsti oruđa i borbenim sredstvima. Brodski borbeni komplet ovisi o namjeni broda, vrsti oružja i mogućnostima popune. Poslije Drugog svjetskog rata prosječni borbeni komplet iznosi 500-4000 metaka za oruđa kalibra 20-57 mm, i 150-350 za velikokalibarska oruđa. Minski borbeni komplet minopolagača je 40-1000 mina, torpednih čamaca 1 torpedo po cijevi, a podmornica 1-4.

Ratno vazduhoplovstvo[uredi | uredi kod]

Kod aviona u borbeni komplet spada municija (za mitraljeze, topove, raketna zrna i projektili) namijenjeni za jedan borbeni zadatak - to jest aviopolijetanje. Lovci i lovci-bombarderi obično imaju i varijante naoružanja, pa i varijacije u borbenom kompletu.

Kao primjer lovac Hoker Hariken iz Drugog svjetskog rata ima za 8 mitraljeza b/k od ukupno 2400 metaka (300 metaka po mitraljezu). Moderniji lovac Miraž III (1965.) ima 2 topa 30 mm sa ukupno 250 metaka, 2 vođena projektila vazduh-vazduh sa infracrvenim samonavođenjem, i jedan sa radarskim navođenjem - za lovačke zadatke.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Korištena literatura[uredi | uredi kod]

  • Vojna enciklopedija, Beograd, 1970., knjiga prva, strane 723 - 726.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]