Bogoria

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kenijski sustav jezera Doline velike rasjeline
Svjetska baštinaUNESCO
Kenija


Bogoria na mapi Kenije
Bogoria
Bogoria
Lokacija jezera Bogoria u Keniji
Registriran:2011. (35. zasjedanje)
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:vii, ix, x
Ugroženost:-
Referenca:UNESCO

Bogoria je slano alkalno jezero u Dolini velike rasjeline, u vulkanskom području odmah sjeverno od ekvatora u Keniji. Jezero je najpoznatije po mnoštvu algi koje privlače milijune plamenaca, ali i veliki broj drugih životinja, zbog čega ga je zaštitila Ramsarska konvencija 1973. godine. Sustav kenijskih slanih jezera, kojemu pripada i Bogoria, jedno je od mjesta u kojemu živi najveća raznolikost ptica na svijetu. God. 2011. je, zajedno s drugim kenijskim jezerima Doline velike rasjeline (Nakuru i Elmenteita), upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi kao "sustav povezanih plitkih jezera jedinstvene ljepote koja su dom za 13 jako ugroženih vrsta ptica i najvažnije mesto ispaše patuljastih plamenaca, ali i glavno gnijezdilište velikih pelikana na svijetu"[1].

Panorama jezera Bogoria
Panorama jezera Bogoria

Prirodne odlike[uredi | uredi kod]

Jezero Bogoria se nalazi na 990 m nadmorske visine i ima projer od 34 x 3,5 km, te sliv od 700 km². Na sjeveru jezera nalazi se močvara Kesubo, a na istoku Siracho litice, koji zajedno s jezerom pripadaju Nacionanom rezervatu Bogoria. Jezero je poznato i po svojim gejzirima (njih 18, što je najveći broj u Africi) i termalnim izvorima u jezeru i uz obalu. Na četiri mjesta može se pronaći po desetak gejzira koji eruptiraju do 5 m visine[2]

Voda jezera sadrži veliku koncentraciju ijona Na+, HCO3- i CO32- koji dolaze u vodama rijeka Sandai i Emsos, ali i od oko 200 alkalnih termalnih izvora s tri lokaliteta uz obalu jezera:Loburu, Chemurkeu, i južna skupina (Ng'wasis, Koibobei, Losaramat). Voda je zbog toga alkalna (pH:10.5) i slana (do 100 g/L rastopljene soli) zbog isparavanja jer nema odlijeva jezera. Površina plitkog jezera Bogoria je meromiktička (podijeljena na gusti slani donji i gornji slatki sloj vode). Iako jako slano prepuno je cijanobakterija Arthrospira fusiformis kojima se hrane plamenci.

Pored plamenaca, u rezervatu obitavaju i ugrožene vrste kao što su: velika čaplja, čekićarke, afrički orao ribar (Haliaeetus vocifer), afrički crni orao (Aquila verreauxii) i crno-bijeli vodomar (Ceryle rudis).

U njegovoj okolici također obitavaju ugroženi sisavci kao što su Rothschildova žirafa, crni nosorog i bijeli nosorog, ali i drugi kao veliki kudu, lav, gepard, divlji pas, močvarna antilopa i piton. Jezero je tradicionalni dom naroda Endorois koji su se 1970-ih bili primorani odseliti, ali sada se kroz Afričko povjerenstvo za ljudska prava (African Commission on Human and Peoples' Rights, ACHPR) pokušavaju vratiti[3]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Kenijski sustav jezera i Ningaloo obala u Australiji upisani na UNESCO-v popis svjetske baštine (en) Preuzeto 31. listopada 2011.
  2. Loburu Geysers and Hot Springs, Lake Bogoria na Womndermondo (en) Preuzeto 31. listopada 2011.
  3. Soysambu Conservancy Arhivirano 2008-10-20 na Wayback Machine-u (en) Preuzeto 31. listopada 2011.
  • M. North Lewis, A Guide to Lake Baringo and Lake Bogoria, 1998., Horizon Books. ISBN 9966-868-17-8
  • J.J. Tiercelin i A. Vincens, Le demi–graben de Baringo–Bogoria, Rift Gregory, Kenya: 30,000 ans d’histoire hydrologique et sédimentaire, 1987., Bulletin des Centres de Recherches Exploration-Production Elf-Aquitaine, v. 11., str. 249.–540.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]