Boban Knežević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Boban Knežević
Biografske informacije
Rođenje1959.
Beograd, NR Srbija, FNRJ
PseudonimAndrew Osborne
Obrazovanje
Zanimanjeknjiževnik, izdavač
Opus
Književne vrstenaučna fantastika, fantastika

Boban Knežević (rođen u Beogradu 1959) je srpski pisac fantastike, stripski scenarista, urednik, izdavač i kulturni aktivista.

Aktivan je na književnoj sceni od 1978. godine. Studije astronomije napušta 1981. i postaje profesionalni izdavač i pisac.

Kao pisac Knežević je dobio je brojne jugoslovenske nagrade, uključujući i glavnu žanrovsku nagradu „Lazar Komarčić“ koju je osvojio šest puta, a američko izdanje njegovog romana Crni cvet je visoko ocenjeno i u tamošnjoj kritici.

Istoriografi smatraju Kneževića za jednog od najuticajnijih urednika u istoriji srpske i jugoslovenske fantastike, u rangu Gavrila Vučkovića, Žike Bogdanovića i Zorana Živkovića.

Jedan je od osnivača Društva ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“ iz Beograda.

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Od 1978. je u periodici (Galaksija, Eureka, Emitor, Sirius, Vidici, Gradina, Književna reč, Reč, Sveske, Politikin Zabavnik, Orbis, Gradina) i antologijama objavljeno preko 40 njegovih priča i noveleta, a zasebno i tri romana i zbirka priča.

Knjige

  • Smrt na Neptunu, Dnevnik 1986. (pod pseudonimom Endru Ozborn / Andrew Osborne)
  • Crni cvet, Prosveta, (pet srpskih izdanja 1993-2009)
  • Čovek koji je ubio leptira, SKC, 1996.
  • Slutnja androida, zbirka priča, 2001.
  • Black Blossom, Prime Books, 2004.
  • Poslednji Srbin, Alnari, 2009. [1]
  • Otisak zveri u pepelu, zbirka priča, Tardis, 2009. [2] Arhivirano 2011-10-04 na Wayback Machine-u

Važnije antologije i književni izbori

  • Tamni vilajet 1, Znak Sagite, Beograd, 1987.
  • Tamni vilajet 1a, Znak Sagite, Beograd, 1987.
  • Tamni vilajet 2, Znak Sagite, Beograd, 1992.
  • Tamni vilajet 3, Znak Sagite, Beograd, 1993.
  • Tamni vilajet 4, Znak Sagite, Beograd, 1996.
  • Nova srpska fantastika, SIC, Beograd, 1994.
  • „Fantastična reč“, Književna reč, br. 492/493, Beograd, 1997.

Uređivanje i izdavaštvo[uredi | uredi kod]

Konkurs i izdanja Kneževićeve etikete „Znaka Sagite“ dve decenije su bili najznačajnija laboratorija savremene srpske i hrvatske fantastike, a mnogi pisci su ostvarili značajan deo svog opusa (ili čak debitovali) pod ovom etiketom: Radmilo Anđelković, Ilija Bakić, Lidija Beatović, Zoran Jakšić, Neven Jovanović, Vladimir Lazović, Aleksandar Marković, Darko Macan, Ivan Nešić, Oto Oltvanji, Ljiljana Praizović, Goran Skrobonja, Zoran Stefanović, Danijela Tanasković, Dragan R. Filipović, Jelena Đurović...

Knežević je zahvaljujući dobro postavljenom sistemu književnih konkursa u okviru Znaka Sagite priredio i četiri važne antologije jugoslovenskih autora fantastike, Tamni vilajet (1988, 1992, 1993, 1996), kao i izbore Nova srpska (alternativna) fantastika (1994, saurednik Sava Damjanov), temat „Fantastična reč“ u Književnoj reči, i druge.

Bio je urednik periodičnih publikacija za naučnu fantastiku Alef (1986-1991), Perpetuum mobile, Znak Sagite (od 1993), uz prozin Emitor koji je dugo uređivao.

Kroz ediciju „Znak Sagite“ u periodu od 1984. do 1997. godine izašlo je 46 naslova, od toga čak dvanaest dela srpskih/jugoslovenskih autora, kao i deset izbora svetske fantastike Monolit.

Pored književnosti, kao urednik je ostvario veliki uticaj i na stripsku scenu bivše Jugoslavije.

Od 2005. je jedan od urednika izdavačke kuće „Beli put“ koja je specijalizovana za najbolja dela američkog i francuskog stripa, kao i određene vrste književne fantastike.

Urednik „Fantastične biblioteke“ u okviru izdavačke kuće „Everest Media“ - koja donosi najbolja dela (savremene) srpske fantastike.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kod]

  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolju domaću novelu objavljenu 1985. („Noć koja neće doći“)
  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolju domaću priču objavljenu 1986. („Dan četrnaesti“)
  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolju domaću priču objavljenu 1993. („Onaj koji nema dušu“)
  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolju domaći roman objavljen 1993. (Crni cvet)
  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolju domaću priču objavljenu 1994. („Prosjak i kockar“)
  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolju domaću priču objavljenu 1995.

Reference o radu[uredi | uredi kod]

  • „Boban Knežević“. Odrednica u: Živković, Zoran, Enciklopedija naučne fantastike. Beograd, “Prosveta”, 1990.
  • Pavle Zelić et al. „Boban Knežević, monolit srpske fantastike“, Gradina broj 19/2007.
  • Stefanović, Zoran. „Slobodan i pomalo otpadnik“. U: Knežević, Boban. Slutnja androida, izabrane priče, 2003.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]