Bitka kod Nihriye

Izvor: Wikipedia
Bitka kod Nihriye
Datum cca. 1230. pne.
Lokacija Nihriya
Rezultat Asirska pobjeda
Zaraćene strane
Hetiti Asirija
Komandanti i vođe
Tudhaliya IV Tukulti-Ninurta I

Bitka kod Nihriye je naziv za oružani sukob, odnosno odlučujući okršaj između koji se vodio između Hetita i Asiraca za nadzor nad ostacima bivše države Mitanni.

Kada je Suppiluliuma I (14. vijek pne.) osvojio Mitanni, stvorio je dvije provincije (Aleppo i Carchemish), te velike dijelove tih teritorija podijelio među svojim saveznicima. Ostaci carstva Mitanni su očuvali nezavisnost kao hetitska vazalna država Hanigalbat. Za vrijeme kralja Mursilija III (poznatijeg kao Urhi-Teshub), Hanigalbat je osvojilo Asirsko Carstvo, koje je tako steklo nadzor nad istočnom obalom Eufrata.[1] Kada je Hattusili III svrghnuo svog nećaka Urhi-Teshuba i preuzeo hetitsko prijestolje, morao se pomiriti s trajnim gubitkom Hanigalbata.

Asirski prodor u Siriju se, međutim, nastavio pod kraljem Tukulti-Ninurtom I te izazvao dalju krizu u asirsko-hetitskim odnosima, jer su Hetiti još uvijek držali zemlje Nairi za kojima su Asirci žudili. Smatrajući kako je dalji asirski prodor ugrožavanje njihovog carstva, Hetiti su pod kraljem Tudhaliyom, Hattusilijevim sinom, pokrenuli rat protiv Asiraca. To je dovelo do velike bitke danas poznate kao Bitka kod Nihriye. Njen precizan datum danas nije poznat.

Rezultat[uredi - уреди]

Sukob se zbio u okolici Nihriye u oblasti Tigrisa. Asirci su ostvarili odlučnu pobjedu, te su anektirali oblast Nairi te protjerali ili svrgnili 40 domaćih vladara koji su im se bili suprotstavljali.[2] Asirska je pobjeda hetitsku državu potresla do temelja, s obzirom da se zbila u trenutku nekoliko unutrašnjih pobuna, od kojih je jednu mogao pokrenuti pokušaj puča od strane Kurunte, sina Muwatallija i mlađeg brata svrgnutog kralja Mursilija III. Tudhaliya IV je na kraju ipak uspio sve to prebroditi i ostati hetitskim kraljem.

Iako asirski izvori tvrde da su nakon bitke zarobili čak 28.800 Hetita (što je vjerojatno pretjrerivanje),[3] nije bilo dugoročnih posljedica za Hetite, jer se Asirija okrenula osvajanju Babilonije te nije mogla nastaviti prodor na zapad. Ostaci Hetitskog Carstva su, stoga, najvjerojatnije mirno živjeli do svog kraja, odnosno kolapsa pod napadom "Morskih naroda" (c. 1178. pne.).

Izvori[uredi - уреди]

  1. The ‘Eternal Treaty’ from the Hittite perspective pp.3-4 by Trevor Bryce
  2. Trevor Bryce, The Kingdom of the Hittites, Clarendon Univ. Press, 1998. pp.316-317
  3. Bryce, op. cit., p.318
  • Itamar Singer, “The battle of Nihriya and the end of the Hittite empire,” ZA 75 (1985), pp.100-123.