Bitka kod Murse

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bitka kod Murse Major
Datum 28. septembar 351
Lokacija Mursa, Pannonia (današnji Osijek)
Ishod pobjeda Konstancija
Sukobljene strane
Rimsko Carstvo Rimsko Carstvo
Komandanti i vođe
Magnencije Konstancije II
Snage
oko 35.000 oko 60.000
Žrtve i gubici
25.000 30.000

Bitka kod Murse, također poznata i kao bitka kod Murse Minor, odigrala se u 28. septembra 351. u Panoniji između rimskih snaga pod carem Konstancijem II na jednoj, i rimskih snaga pod uzurpatorom Magnencijem na drugoj strani. Godinu dana prije se Magnencije na čelu rimskih trupa u Galiji pobunio i ubio Konstancijevog brata i suvladara Konstansa; potom je došlo do pregovora između Magnencija, koji je Konstancija bio spreman priznati kao cara u istočnom dijelu Carstva, te Konstancija, koji je Magnenciju bio spreman prepustiti Galiju, ali ne i ostatak Zapadnog Carstva. Njihov neuspjeh je doveo rata, odnosno do sudara dviju vojski u blizini ušća Drave u Dunav.

Konstancije je raspolagao sa daleko brojnijim snagama, uključujući tešku konjicu i strijelce, dok se Magnencije morao oslanjati na relativno nedisciplirane i neobučene barbarske pomoćne trupe. Prije same bitke je, po predaji, Konstancije jednostavno napustio vojsku te se otišao moliti kraj groba lokalnog kršćanskog mučenika. Prema oskudnim historijskim izvorima, Magnencijeva vojska, iako brzo opkoljena, se borila sa velikom upornošću i hrabrošću ali je na kraju bila gotovo u potpunosti uništena. Magnencije je preživio, ali ne i njegov vjerni i sposobni magister officiorum Marcelin. Konstancije, koga je u molitvi prekinuo lokalni biskup Valens kako bi mu donio vijesti o pobjedi, je došao na bojište i ostao zapanjen ogromnim gubicima ne samo neprijateljske, nego i vlastite vojske. Usprkos pobjede, Konstanciju - koji je osim Magnencija morao brinuti i o barbarima na granici i Sasanidima na istoku - je trebalo dvije godine da popuni vojsku i krene u konačni obračun sa Magnencijem, koji će završiti bitkom kod Mons Seleucusa.

Kršćanski pisci su, pak, ishod bitke tumačili prije svega Konstancijevom kršćanskom pobožnošću, odnosno time da je Magnencije, iako kršćanin, pokazivao preveliku toleranciju prema paganima, pa se zbog toga Bog stavio na Konstancijevu stranu.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Cameron, Averil, and Peter Garnsey ed., The Cambridge Ancient History, Cambridge University Press, 1988, Vol XIII, p. 20.
  • "Mursa, Battle of", Encyclopædia Britannica, from Encyclopædia Britannica Premium Service. <http://www.britannica.com/eb/article?tocId=9054379> [Accessed February 2, 2006].