Bitka kod Megalopolisa
| Bitka kod Megalopolisa | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Makedonija | Sparta | ||||||
| Komandanti i vođe | |||||||
| Antipater | Agis III | ||||||
| Snage | |||||||
| 40.000 | 20.000 pješaka 2.000 konjanika | ||||||
| Žrtve i gubici | |||||||
| 3.500 | 5.300 | ||||||
Bitka kod Megalopolisa se odigrala godine 331. pne. ili 330. pne. i u njoj su makedonske snage na čelu s regentom Antipaterom porazile spartansku vojsku na čelu s kraljem Agisom III.
Pozadina[uredi | uredi kod]
Sparta je bila jedini grčki polis koji nije priznao makedonsku hegemoniju nad Grčkom uspostavljenu nakon bitke kod Heroneje, niti se formalno priključila svegrčkom savezu za čiji je račun Aleksandar Veliki 334. pne. poduzeo svoj veliki pohod na Perzijsko Carstvo. Umjesto toga je spartanski kralj Agis III u ljeto započeo pregovore s perzijskim satrapima Farnabazom i Autofradatom u Maloj Aziji, ponudivši da će dići ustanak u samoj Grčkoj te tako vezati makedonske snage. Satrapi su mu dali tek 50 talanata zlata i 10 brodova, ali je Agis to vješto iskoristio kako bi stvorio najamničku vojsku od 8.000 ljudi i osvojio Kretu.
U ljeto 331. pne. je Agis iskoristio pobunu Tračana na sjevernoj makedonskoj granici kako bi podigao ustanak kome su se priključili Elida, Ahaja i Arkadija, osim grada Megalopolisa koji je ostao vjeran Makedoncima. Ustanku se nije priključila ni Atena. Usprkos toga, Agis je ispočetka imao uspjeha, te porazio Koraga, makedonskog generala koji je komandirao garnizonom u Korintu.
Suočen s krizom, makedonski regent Antipater, je odmah sklopio mir s Tračanima te regrutirao veliku vojsku, od kojih su samo manji broj činili Makedonci, a najveći dio Tračani, Iliri i drugi najamnici sa i preko sjevernih granica. Također mu se priključio manji broj grčkih saveznika. S njom je požurio na jug kako bi se obračunao s Agisom koji je opsjedao Megalopolis.
Pripreme i tok bitke[uredi | uredi kod]
Antički izvori navode kako je spartanska vojska, među kojoj su bili i veterani bitaka s Aleksandrom Velikim, bila kvalitetnija od makedonske, koja je pak bila izrazito nadmoćna po brojnosti ljudstva. Na početku su Agis i njegovi Spartanci uspjeli probiti makedonske linije, ali je na kraju ipak do izražaja došla makedonska premoć u ljudstvu. Tako su Spartanci poraženi, a kralj Agis je poginuo.
Time je završen najozbiljniji pokušaj grčkih polisa da se oružjem oslobode makedonske hegemonije dok je Aleksandar bio zaposlen pohodom na Aziju.