Bitka kod Koroneje (447. pne.)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bitka kod Koroneje
Segment sukobi grčkih država pred peloponeski rat
Datum 447. pne.
Lokacija Koroneja
Ishod Beotijska pobjeda
Sukobljene strane
Beotijski gradovi-države Delski savez
Komandanti i vođe
nepoznat Tolmid
Snage
nepoznat 1000 hoplita, ostalo nepoznato
Žrtve i gubici
nepoznato nepoznato

Bitka kod Koreneje se godine 447. pne. vodila između snaga Delskog saveza na čelu s Atenom i snaga Beotskog saveza, kao jedan od okršaja prvog peloponeskog rata.

Deset godina ranije, u bitci kod Enofite, atenske snage su porazile snage lokalnih beotskih gradova-država te ih prisile da se učlane u Delski savez, organizaciju koja se ispočetka služila radi zajedničke obrane od Perzijskog Carstva, da bi nakon Kalijinog mira postala isključivo sredstvo ostvarivanja atenske hegemonije nad ostalim članicama. Iz tih gradova su također prognani lokalni oligarsi za koje se pretpostavljalo da će biti neprijateljski raspoloženi prema atenskoj demokraciji. Oni su, međutim, uz spartansku pomoć, podignuli ustanke i vratili vlast u nekoliko gradova. Atena je reagirala poslavši vojsku koju je činilo 1000 atenskih hoplita pod vojskovođom Tolmidom te još neutvrđen broj savezničkih vojnika. Oni su ispočetka imali uspjeha te zauzeli grad Heroneju. Međutim, kada su im se kod Koroneje na otvorenom polju suprostavile botske snage, Atenjani su poraženi i prisiljeni na povlačenje iz Beotije.

Bitka je za posljedice imala gubitak atenske hegemonije nad Beotijom, što je Atiku učinilo ranjivom na spartanske kopnene napade. Uspješni primjer Beotije su sljedeće godine nastojali ponoviti mnogi drugi polisi, dignuvši ustanke s ciljem da se oslobode od Delskog saveza, a što je Atenu dovelo u tešku situaciju.

Neki historičari ovu bitku smatraju dijelom Drugog svetog rata.