Bistrica ob Sotli

Izvor: Wikipedia
Bistrica ob Sotli
Leskovec
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 46°03′N 15°39′E / 46.05, 15.65
Država  Slovenija
Pokrajina Štajerska
Statistička regija Savinjska regija
općina Občina Bistrica ob Sotli
Površina
 - Ukupna 2.1 km²[1]
Visina 234,1
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 266[1]
 - Urbana gustoća 126.7 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 3256
Službena stranica www.bistricaobsotli
Karta
Bistrica ob Sotli na karti Slovenija
Bistrica ob Sotli
Bistrica ob Sotli

Bistrica ob Sotli (njemački: St. Peter bei Königsberg) je selo u Sloveniji od 266 stanovnika[1], ono je i administrativni centar Občine Bistrica ob Sotli.

Sve do 1952. naselje se zvalo Sveti Peter pod Svetimi Gorami.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Bistrica ob Sotli leži na istoku Slovenije, na rubu kotline rijeke Sutle, nedaleko od hrvatske granice.

Historija i znamenitosti[uredi - уреди]

Najstarije srednjovjekovno naselje zvalo se Leskovec [2]nakon izgradnje crkve sv. Petra, koja se pri put spominje 1257. kao župna crkva[3], naselju je promjenjeno ime u Sankt Peter bei Königsberg (odnosno Sv. Peter pod Sv. Gorami). To malo naselje oko utvrđene crkve, pokazalo se puno sigurnijim (i na boljem mjestu za širenje) od susjednog trgovišta Kunšperka (Königsberga) pa je u 16. vijeku preuzelo njegovu ulogu.[3]

Historija Bistrice bila je više nego burna, kod nje se 1475. odigrala bitka, u kojoj su Osmanlije na povratku iz Koruške do nogu potukli vojsku štajerskog pukovnika Pohlheima.[3] Tu se odigrala i velika bitka za Velike seljačke bune 1573. u kojoj je vojska feudalaca pod komandom Schrattenbacha, razbila seljačke snage Ilije Gregoriča.[3]

Prva osnovna škola u selu otvorena je 1783., današnja je podignuta - 1970-ih, a osobno ju je otvorio 1979. Josip Broz Tito jer je nosila ime njegove majke Marije Broz (ona je rođena i odrasla u Bistrici).[3] Tito je prema Bistrici imao posebnu empatiju (koju nije baš na sva usta pokazivao), ali mu se mjesto u kojem je proveo dobar dio svog djetinstva, duboko urezlo u srce. On je tu 1901. pohađao 5 razred[3], a kako je to blizu Kumrovca često je provodio ljeta.

Seljani su izgradili vodovod 1927., a struja je došla do sela 1947.

Za Drugog svjetskog rata dobar dio seljana je raseljen, a na njihovo mjesto su doseljeni Nijemci - Gottscheri iz Kočevja i oni iz rumunjske Besarabije.[3]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 "Slovenia: Savinjska" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/slovenia-savinjska.php. pristupljeno 18. 05. 2014. 
  2. "Bistrica ob Sotli" (slovenski). Slovenia Info. http://www.slovenia.info/si/Mesta-in-kraji-v-Sloveniji/Bistrica-ob-Sotli.htm?_ctg_kraji=4837&lng=1. pristupljeno 22. 05. 2014. 
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 "Bistrica ob Sotli" (slovenski). Občina Bistrica ob Sotli. http://www.bistricaobsotli.si/vsebina.asp?id=41. pristupljeno 22. 05. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди]