Biskra

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Biskra
بسكرة
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 34°51′N 5°44′E / 34.850°N 5.733°E / 34.850; 5.733
Država  Alžir
Pokrajina Biskra
Visina 87[1]
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 204,661[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC)
Poštanski broj 07000[1]
Karta
Biskra na mapi Alžira
Biskra
Biskra
Pozicija Biskre u Alžiru

Biskra (arapski: بسكرة, berberski: Tibeskert) je sa svojih 204,661 stanovnika[1] 10 grad po veličini u Alžiru, nalazi se na istoku zemlje u Pokrajini Biskra u kojoj je administrativni centar.[2]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Biskra leži na početku Sahare u plodnoj oazi koju natapa Vadi Zarzour, okružena sa sjevera planinama Zibana (dio Saharskog Atlasa), udaljena 470 km jugoistočno od grada Alžira.[2]

Zbog njenog položaja zovu je Kraljica Zibana.[2]

Centar grada
Zgrade univerziteta

Historija[uredi | uredi kod]

Za Antičkog Rima je bio poznat kao Vescera.[3] Rimljani su ga osvojili oko 200. u doba cara Septimija Severa kada je bio pripojen provinciji Numidiji. Otada je važan kao granično uporište svih država koje su vladale Alžirom. Historičari vjeruju da je njegovo ime vulgarizirani oblik izraza Ad Piscīnam ("na bazenu"), što je sugeriralo značajne kanale za navodnjavanje i vodovod.

Biskra predstavlja glavno naselje saharske oaze kojoj vodu daje vadi koji se spušta sa planina. Željeznicom je spojen sa drugim dijelovima Alžira te predstavlja omiljeno zimovalište. U blizini se uzgaja voće, posebno datule i masline.

Mađarski kompozitor Béla Bartók je posjetio Biskru i tamo 1913 zabilježio tradicionalnu muziku.

Biskra je poznata kao mjesto radnje Amoralista, romana Andre Gidea iz 1902.

Današnja Biskra je moderan grad sa univerzitetom Mohamed Khider koji je osnovan 1998. Nukleus univerziteta bila su tri instituta osnovana u periodu 1984.-1992., danas univerzitet ima 6 fakulteta i 1 institut.[4]

Grad ima i aerodrom Mohamed Khider (IATA: BSK, ICAO: DAUB) koji se nalazi desetak km južnono od centra grada.[5]

Stanovništvo kroz historiju
Godina Stanovništvo[6]
1901 7.500
1911 20.000
1926 22.000
1931 18.900
1936 21.300
1948 36.400
1954 52.500
1966 59.300
1977 77.000 (grad)
90,500 (općina)
1987 128,300
1998 177,600

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Algeria, People's Democratic Republic of Algeria (engleski). City population. Pristupljeno 22.1. 2020. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Ville de Biskra (francuski). University of Biskra. Pristupljeno 23.1. 2020. 
  3. „Street in the Old Town, I, Biskra, Algeria”. World Digital Library. 1899. Pristupljeno 2013-09-25. 
  4. Présentation (francuski). University of Biskra. Pristupljeno 23.1. 2020. 
  5. Aéroport Biskra - Mohamed Khider (francuski). Arrangy. Pristupljeno 23.1. 2020. 
  6. „populstat.info”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-03. Pristupljeno 2011-01-07. 

Klima[uredi | uredi kod]

Klimatološki medijani za Biskru
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 16 18 22 26 31 36 42 41 34 28 21 17 27,7
Srednji minimum (°C) 7 8 11 14 18 24 27 26 23 17 12 7 16,2
Precipitacija (mm) 18 10 18 10 15 8 3 3 18 15 23 18 159
Izvor: [1]

Izvori[uredi | uredi kod]