Biografija
| Književnost |
|---|
 |
| Osnovni oblici |
| Osnovni žanr |
| Mediji |
| Tehnike |
| Historija |
| Književnost po jezicima i porijeklu |
| Rasprave |
Biografija (lat. biographia, od grč. βίος: život + γράφεıν: pisati), opis života stvarne ili izmišljene osobe, često po redu značajnih događaja; životopis. Obično se pišu biografije istaknutih i zanimljivih osoba. To je književna vrsta s dugom razvojnom tradicijom.
Kad bi biografija samo navodila mjesta i datume rođenja i smrti, školovanja, poslovne i obiteljske događaje, bio bi to životopis, ali biografije zadiru dublje, pišu o ljudskim motivima, vrlinama i manama, problemima i kako su se ljudi nosili s njima, osjećajima. Tako nečija biografija može biti drama, a može biti i komedija, može biti poučna, a ako je suhoparna i previše liči na životopis - dosadna.
Prve biografije[uredi | uredi kod]
Prvim biografijama možemo nazvati priče iz Asira, Babilona i Egipta, koje su do nas došle u obliku Legende o Gilgamešu i Enuma Elišu i Biblije. Te priče nam govore o kraljevima, poglavicama, prorocima.
Put k objektivnosti[uredi | uredi kod]
Biografije starih Grka i Rimljana (Plutarhovi Usporedni životi), te životopisi svetaca iz srednjeg vijeka govore o osobama za koje se zna da su postojale, te više ne sliče na priče o kraljevima, nego se već neki likovi prate od rođenja do smrti, znano je više podataka o osobama koje se opisuje, pa biografije više sliče današnjim biografijama.
Današnje biografije[uredi | uredi kod]
Danas se pišu biografije ljudi koji su na bilo koji način zanimljivi javnosti, te time posjeduju komercijalni potencijal. Primjer su biografije glumaca (Marilyn Monroe, Johna Waynea), političara (Billa Clintona) ili sportaša (Michaela Jordana).
