Benzilizohinolin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Benzilizohinolin
IUPAC ime
Identifikacija
CAS registarski broj 6907-59-1
PubChem[1][2] 23345
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C16H13N
Molarna masa 219.28112 g/mol

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

1-Benzilizohinolin je strukturna osnova mnogih alkaloida sa široko raznovrsnim strukturama. Neki od njih su: papaverin, noskapin, kodein, morfin, apomorfin, berberin, protopin i tubokurarin.

Biosinteza[uredi | uredi kod]

Biljke koje proizvode benzilizozinolinske alkaloide imaju zajednički biosintetički put, koji koristi dve jedinice L-tirozina. Jedan molekul tirozina se metaboliše do dopamina koji sačinjava izohinolinski deo, dok je benzilinski deo uglavnom formiran od tiramina, koji je dekarboksilacioni produkt tirozina.[3]

Mnogi benzilizohinolini imaju metilisani atom azota, kao i funkcionalne grupe koje sadrže kiseonik (-OH, -OCH3, -OCH2O-) u pozicijama 6, 7, 3' i 4'. One potiču od pomenutih prekursora, naime tirozina, dopamina i njihovih derivata.

Primeri benzilizohinolinskih alkaloida[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. „Benzylisoquinoline biosynthesis by cultivated plant cells and isolated enzymes”. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]