Bečkerečki okrug

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bečkerečki okrug
Bezirk Großbetschkerek


(nedostaje slika zastave) (nedostaje slika grba)
Zastava Grb
Okruzi Vojvodstva Srbije i Tamiškog Banata (1850—1860).
Geografija
Kontinent Evropa
Regija Panonska nizija - Banat
Zemlja  Austrijsko carstvo - Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat
Prestonica Veliki Bečkerek
Stanovništvo 388.704 (1850)
Društvo
Zvanični jezici nemački, srpski
Religija katolicizam, pravoslavlje, protestantizam
Vladavina
Osnivanje 1850
Prestanak 1860
Događaji
Prethodnici i naslednici
Prethodile su: Nasledile su:
Bačko-torontalski okrug (Austrijsko carstvo - Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat) Torontalska županija (Austrijsko carstvo - Kraljevina Ugarska)
Portal:Srbija

Bečkerečki okrug (nemački: Bezirk Großbetschkerek; poznat i kao Torontalski okrug) je bio jedan od pet okruga Vojvodstva Srbije i Tamiškog Banata (krunske oblasti Austrijskog carstva) između 1850. i 1860. godine. Upravni centar okruga bio je Veliki Bečkerek.

Istorija[uredi | uredi kod]

Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat formirano je 1849. godine i prvobitno je podeljeno na dva okruga: Bačko-torontalski i Temišvarsko-krašovski. 1850. godine je vojvodstvo podeljeno na pet okruga, a područje nekadašnjeg Bačko-torontalskog okruga je podeljeno na Bečkerečki (Torontalski), Novosadski i Somborski okrug.

1860. godine ukinuti su i Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat i njegovi okruzi, a teritorija Bečkerečkog okruga je tada uključena u okvir Torontalske županije (u sastavu austrijske Kraljevine Ugarske).

Geografija[uredi | uredi kod]

Bečkerečki okrug je uključivao severozapadni deo Banata. Graničio se sa Novosadskim okrugom i Somborskim okrugom na zapadu, Temišvarskim okrugom na istoku, austrijskom Vojnom krajinom na jugozapadu i austrijskom Kraljevinom Ugarskom na severu.

Demografija[uredi | uredi kod]

Po popisu iz 1850. godine, okrug je imao 388.704 stanovnika, od čega:

Gradovi[uredi | uredi kod]

Najvažniji gradovi u okrugu:

Izuzev Velikog Semikluša, Perjamoša, Žombolja i Čeneja koji se danas nalaze u Rumuniji, svi pomenuti gradovi su danas u sastavu Srbije.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Dr Saša Kicošev - Dr Drago Njegovan, Razvoj etničke i verske strukture Vojvodine, Novi Sad, 2010.
  • Dr Drago Njegovan, Prisajedinjenje Vojvodine Srbiji, Novi Sad, 2004.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]