Batomalj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Batomalj
Batomalj na mapi Hrvatske
Batomalj
Batomalj
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Baška
Mikroregija otok Krk
Najbliži (veći) grad Krk
Geografske koordinate
 - z. š. 44.9831 N
 - z. d. 14.7195 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 117
Pošta 51523 Baška
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI

Batomalj je naselje na jugu otoka Krka, u općini Baška.

Smještaj[uredi | uredi kod]

Batomalj se nalazi u bašćanskoj dolini podno strmih obronaka zapadnog planinskog masiva otoka Krka. Udaljen je oko 3 km od općinskog središta Baške i oko 2 km od mora. Nasuprot je selo Jurandvor, a između njih protječe jedina stalna rijeka na hrvatskim otocima, Suha Ričina ili Vela Rika. Prema sjeveru, na cesti koja povezuje bašćanska naselja s ostatkom otoka, je Draga Bašćanska. Makadamskim je putom povezan i sa Starom Baškom na zapadu.

Povijest[uredi | uredi kod]

Smatra se da je osnovan 1481. g. Međutim, moguće je da je nekakvo naselje postojalo još i prije jer nakon što su Mlečani 1380. g. razorili kaštel Bašku njezino se stanovništvo naselilo po bašćanskoj dolini. Postoji podatak da je u Batomlju 1627. g. živjelo 79 žitelja.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. g. u Batomlju je živjelo 117 stanovnika.

Kretanje broja stanovništva Batomlja bitno se razlikuje od drugih mjesta na otoku Krku. Sve od sredine 19. st. pa do 30-etih godina 20. st. broj stanovnika Batomlja nije bitnije oscilirao, kretao se između 100 - 150. U ostalim naseljima upravo je to period snažnog porasta pučanstva. I dok sva ostala naselja nakon Drugog svjetskog rata imaju veliki pad broja stanovnika, Batomalj je najviše žitelja imao baš prema poratnom popisu stanovništva iz 1948. g. - 213.

Nakon toga slijedi period pada i stagnacije broja stanovnika sve do 70-etih godina kada otok Krk zahvaljujući izgradnji Krčkog mosta i Zračne luke Rijeka izlazi iz prometne izolacije, a što je omogućilo još snažniji razvoj turizma. Rezultat toga je ponovni porast pučanstva pa tako i Batomlja koje se od 1971. g. kada ih je bilo 58, udvostručilo na 117 stanovnika 2001. g.

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Sve do pred 20-etak godina osnovna je djelatnost bila poljoprivreda. Nekad je tu prevladavalo vinogradarstvo, ali nakon pojave bolesti vinove loze filoksere, ono je potpuno propalo.

Kasnije se sadi rajčica (lok. pomidor) u značajnoj mjeri, a u susjednim Jurandvoru i Baški su radile i tvornice za preradu rajčica. Danas se sadi bitno manje te je plodna bašćanska dolina uglavnom zapuštena. Važnu ulogu još uvijek ima ovčarstvo najviše zbog janjećeg mesa visoke kvalitete i za kojim je velika potražnja.

Ipak s obzirom da je Batomalj u neposrednoj blizi Baške, važnog turističkog odredišta, danas je turizam glavni izvor prihoda u tome, inače poljoprivrednom, kraju. No, osim apartmana tj. smještajnih kapaciteta, Batomalj nema turističku ponudu.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Bašćanska ploča danas se čuva u auli Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]