Baskija (Španija)

Ovo je članak o španjolskoj autonomnoj zajednici Baskiji. Za historijsku regiju Baskija pogledajte članak Baskija. Za francuski dio Baskije pogledajte članak Sjeverna Baskija.

Autonomna zajednica Baskija
Comunidad Autónoma Vasca

Zastava Grb
Geografski položaj Autonomne zajednice Baskije u Španjolskoj
Glavni grad	Vitoria-Gasteiz
Površina - ukupno	14 po veličini - 7,235 km²
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	7 po veličini - 2,185,405 (2011.) - 303.3/km²
Politički status	Autonomna zajednica
Statut usvojen	25. oktobar 1979.
ISO 3166-2	ES-PV
Broj predstavnika u Las Cortes Generales  Kongres  Senat	19 15
Predsjednik	Iñigo Urkullu
Službene stranice

Autonomna zajednica Baskija (baskijski: Euskal Autonomia Erkidegoa, španjolski: Comunidad Autónoma Vasca) je španjolska autonomna zajednica, smještena na sjeverozapadu Španjolske.

Autonomna zajednica Baskija obuhvaća provincije; Álava, Gipuzkoa i Biskaja (Vizcaya/Bizkaia).

Geografske karakteristike

Baskija je svojom površinom od 7,235 km², -14 po veličini autonomna zajednica, a sa svojih 2,185,405 stanovnika sedma u zemlji. Sa sjevera graniči sa Biskajskim zaljevom sa istoka sa autonomnom zajednicom Navarrom, sa juga sa La Riojom i sa zapada sa Kantabrijom.

Planine Pirineja razdvajaju španjolsku od francuske Baskije na sjeveroistoku; međutim, etnički slična autonomna zajednica Navarre čini većinu granice s francuskom baskom. Današnja Autonomna zajednica Baskija osnovana je nakon usvajanja statuta o autonomiji 1979. Vlada autonomne zajednice sastoji se od predsjednika i parlamenta, a administrativni centar je Vitoria-Gasteiz.

Planine po Biskaji i Gipuzkoji su jako strme, pa su rijeke kratke i brze, sa isklesanim dubokim kanjonima.

Klima

Prosječna godišnja količina padavina je oko 1.270 mm, ali čak preko 1.500 mm padne oko San Sebastiana, polovica od tog padne u slivu rijeke Ebro Na sjeveroistoku prevladava Oceanska klima, koju karakteriziraju relativno jake i redovite padavine, dok na jugu Álave u međuplaninskom pojasu već prevladava neka vrsta polumediteranske klime.

Stanovništvo

Stanovnici sliva rijeke Ebro žive po malim selima, usred svojih polja, oranica i vinograda. Nasuprot tome stanovnici Pirineja žive po vrlo razbacanim pojedinačnim farmama, na rijetkim mjestima u planini koja omogućuju oranice.

Brza industrijalizacija Baskije sredinom 19. vijeka rezultirala je eksplozivnim rastom obalnih gradova San Sebastián i Bilbao, na račun naselja u zaleđu. Tako da je i danas najgušće naseljen pojas uz obalu (oko 4 / 5 Baska živi u metropolskom Bilbau.

Privreda

Provincija Álava je još uvijek najruralniji baskijski kraj, iako je i njen administrativni centar Industrijaliziran još pedesetih.

Provincije Gipuzkoa i Biskaja su jako Industrijalizirane, još od kraja srednjeg vijeka kad se počela intenzivno iskapati željezna ruda i sjeći drva. Metalurgija je koncentrirana u Bilbau i duž obala rijeke Nervión. Pored industrije Bilbao je jedan od vodećih financijskih centara Španjolske, a nakon otvaranja Guggenheimova muzeja 1997. postao je i turistički centar.

Po Baskiji ima tvornica i izvan Bilbaua koje proizvode kojekakve proizvode od metalnih do prehrambenih artikala i kemikalija. Velika tvornica celuloze i papira nalazi u Tolosi na obali rijeke Oria. Velik je turistički centar je San Sebastián na obali Biskajskog zaljeva.

Historija

Baski dugo traže autonomiju, njihov separatistički pokret tridesetih godina prošlog vijeka uspio je 5. oktobar 1936. proglasiti autonomiju Baskijska nacionalistička partija formirala je autonomnu vladu i sklopila savez sa republikanskim snagama protiv generala Francisca Franca za vrijeme građanskog rata (1936.-39). Nakon republikanskog poraza, Franco je ukinuo baskijsku autonomiju 1939. i ugušio separatistički pokret, pa su brojni lideri emigrirali. Buntovni nezadovoljnici su 1959. osnovali terorističku organizaciju ETA koja je svojim akcijama destabilizirala Španjolsku u više navrata.

Nakon restauracije demokracije u Španjolskoj sedamdesetih, Baskija je ponovno od 1979. imala autonomiju a Baskijska nacionalistička partija ponovno je postala vodeća politička partija u regiji. Kako je ETA nastavila sa svojim akcijama pala je i popularnost Baskijske partije pa je na parlamentarnim izborima 2009. izgubila vlast, i morala ući u koaliciju sa drugim političkim partijama. Tek kad se ETA 2011. odrekla terorizma Baskijska partija, se sljedeće godine vratila na vlast.

Vanjske veze

Baskija (Španija) na Wikimedijinoj ostavi

• Gobierno Vasco (es)