Bardejov
 Ovo je glavno značenje pojma Bardejov. Za druga značenja, v. Okrug Bardejov. |
Bardejov
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 49°17′N 21°16′E / 49.283°N 21.267°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Prešovski
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Boris Hanuščak | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 72,34 km²[1] | ||
| Visina | 277 m | ||
| Stanovništvo (2023) | |||
| - Grad | 29.964[2] | ||
| - Gustoća | 416,33 stan./km²[3] | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 08 501 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)54 | ||
| Registarska oznaka | BJ | ||
| Službene stranice www.e-bardejov.sk | |||
| Karta | |||
 Bardejov na karti Slovačke | |||
Bardejov (mađ:Bártfa ,njem:Bartfeld,) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj. Upravno je središte Okruga Bardejov.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Grad se smijestio u pokrajini Šariš u istočnoj Slovačkoj oko 30 km sjeverno od Prešova, u blizini granice s Poljskom.
Povijest[uredi | uredi kod]
Teritorija današnjeg grada privukao je naseljenike još u Kamenom dobu. Prvi pisani zapis o gradu datira u 1240. kada su se redovnici iz Bardejova žalili kralju Bela IV. o kršenju gradskih granica od strane Prešova. Snažno utvrđeni grad u 14. stoljeću, je postao centar trgovine sa Poljskom. Bardejov je stekao status kraljevskog grad 1376. a kasnije postaje slobodan kraljevski grad. Zlatno razdoblje grada završava u 16. stoljeću, kada je nekoliko ratova, pandemija, i drugih katastrofa uništava grad.
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
| Povijesni grad Bardejov | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Slovačka | |
| Registriran: | 2000. (24. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii, iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Godine 1954. započeto je s renoviranjem gotičkih i renesansnih zgrada u starom centru grada, a 2000. godine cijeli prostor unutar gradskih zidina je upisan u UNESCO-vu listu svjetske baštine.
Utvrde i gradske zidine su iz 14. i 15. stojeća i jedne su od najbolje sačuvanih u Slovačkoj.Središnji trg (Radničné námestie) je bio srednjovjekovnom tržnicom okruženom gotičkim (donji dio) i renesansnim (gornji dio) cehovskim zgradama i Gradskom vijećnicom iz 1505. godine. Među najveće znamenitostima grada je trobrodna Crkva sv. Egidija iz 14. stoljeća sa 11 gotičkih oltara proizvedeni u razdoblju između 1460. i 1510.
Oko 2.5 km od grada nalaze se toplice Bardejovské Kúpele s izvorima mineralne vode koja liječi probleme s krovotokom i probavom. Tu se nalazi i Muzej narodne arhitekture na otvorenom (skansen).
-
Gradski trg -
Srednjovjekovna Gradska vijećnica na trgu -
Renesansne kuće -
Bazilika iznutra
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Po popisu stanivništva iz 2001. godine grad je imao 33.374 stanovnika.[4]
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 63,2%, grkokatolika 16,9%1 luterana 7,6% i ateista 4,3% .[4]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter). Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ 4,0 4,1 „Municipal Statistics”. Statistički zavod Slovačke. Arhivirano iz originala na datum 2007-11-16. Pristupljeno 26. 01. 2008.
- ↑ „Jasło Official Website (Jasło's gradovi prijatelji)”.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
Ostali projekti[uredi | uredi kod]
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Bardejov |
| Rudarski grad Banská Štiavnica • Historijski centar Bardejova • Karpatske i njemačke prašume bukve1) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) • Slovačke drvene crkve na Karpatima • Selo Vlkolínec |  | |
|
1) Zajednička svjetska baština Slovačke i Ukrajine 2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke | |||
