Banovci (Bebrina)
Za ostale upotrebe, v. Banovci (razvrstavanje).
Banovci
| |
|---|---|
  Banovci Banovci na karti Hrvatske | |
| Županija | Brodsko-posavska županija |
| Općina/Grad | Bebrina |
| Površina | 9,69 km² |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.079 N |
| - z. d. | 17.831 E |
| Pošta | 35254 Bebrina |
| Pozivni broj | +385(0)35 |
| Autooznaka | SB |
.jpg) Ulaz u selo Banovci.
| |
Banovci su posavsko selo smješteno 18 km jugozapadno od Slavonskoga Broda i dva kilometra od rijeke Save u posavskoj ravnici. Nalazi se na cesti Brodski Stupnik-Slavonski Brod. Susjedna sela su Šumeće, Dubočac, Bebrina i Slavonski Kobaš.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Većina stanovništva su Hrvati većinom Šokci a ima i Bosanaca, Ličana (podrijetlom iz Općine Lovinac iz sela Smokrić) i Zagoraca. Ostali stanovnici su Ukrajinci doseljeni u Banovce oko 1900. godine te Srbi. Također ima stanovnika koji su podrijetlom Rusi, Nijemci i Poljaci iako se tako neizjašnjavaju jer se se asimilirali.
Banovci danas[uredi | uredi kod]
U centru sela nalaze se zgrada područne osnovne škole Antuna Matije Relkovića, crkva, mjesni dom u čijim se prostorijama nalazi trgovina i spremište DVD Banovci, te park koji je zasađen od članova DVD Banovci 1968. godine u čijem sklopu je i arteški bunar izgrađen 60-tih godina.Dijelovi sela su gornji kraj, donji kraj, sokak i zaloji. U selu se nalazi katolička crkva Preobraženja Gospodinova, a ulazi u sastav požeške Biskupije. Kirvaj je svake godine 6. kolovoza na blagdan Preobraženja Gospodinova u Banovcima poznato kao Priobraženje. Na seoskom groblju se nalazi katolička kapelica, te pravoslavna kapela Svetog Proroka Ilije .[1]. Cijelo područje sela nalazi se unutar Značajnog krajobraza Jelas polja zaštićenog područja u kategoriji značajnog krajobraza 1995. godine.[2] Svake godine uoči blagdana Tijelova na nogometnom igralištu se održava malonogometni noćni turnir. Na Tijelovo se formira procesija iz banovačke crkve koja ide do bebrinske te se pjeva na čast tijela Isusova.
Povijest[uredi | uredi kod]
Na istoku sela kod groblja postoji nalazište gline. U prošlosti je postojala i ciglana u vlasništvu obitelji Prpić. Na mjestu gdje je iskapana glina izrasla je šuma, ali su ostale udubine duboke i pet metara. Taj dio sela se zove iskop ili ciglana. Prije komesacije koje je započela 1958. godina, oko sela su se prostirala tri pašnjaka zvana urije. Jedan se prostirao južno od sela prema šumi Fras i rijeci Savi, drugi je bio sjeveroistočno prema Bebrini i Kaniži, a treći prema Slavonskom Kobašu i dijelu Bebrine zvanom Kačanik. Na tim pašnjacima obitavalo je stotine krava, konja, svinja, gusaka i ovaca.
Drugi svjetski rat[uredi | uredi kod]
Kroz Banovce je 3. studenog 1943. prošla partizanska 12. Slavonska NOU brigada na putu za Središnju Bosnu gdje se išla boriti protiv četnika. [3] Poslje Drugog svjetskog rata partizani su bez suđenja mučki u samom selu ubili nekoliko banovčana iz obitelji Hanula, Banach, Petrić, Kolundžić i Olujević, dok je nekolicina ljudi završila u zatvoru. Također 20-tak stanovnika je bilo na Križnom putu i zatvoru.
Domovinski rat[uredi | uredi kod]
Domovinski rat u Banovcima počinje kasnije nego u ostalim krajevima Hrvatske tek 1992. početkom rata u bosanskoj posavini. Iako je još 1991. u centru sela ubijene četiri osobe a jedna teško ranjena, zločin je imao nacionalni preznak (iako na ovom području su sva sela bila većinsko hrvatska). U pred ratno vrijeme nekoliko je kuća minirano i propucano te su podmetnuti i požari. Prvi napadi na selo počeli su u proljeće 1992. godine kada su granate s brda u bosanskoj posavini počele padati na selo. Selo je trpilo svakodnevne topničke napade iz Bosne s planine Motajice s koje je i granatiran i Slavonski Brod. Djeca su bila evakuirana iz sela na Bjelolasicu gdje je bila izmještene i škola. U napadima je jedna osoba poginula, a mnoge kuće i gospodarski objekti su srušeni i oštećeni. Napadi su trajali do početka jeseni 1992. kada su padom prvo Dervente a kasnije i Bosanskoga Broda prestali. Padom Bosanskoga Broda banovčani su primili izbjeglice Hrvate i Muslimane iz Bosanskog Brod te sela Sijekovac, Donje Kolibe i dr.
.jpg)
Udruge[uredi | uredi kod]
Važan čimbenik sela su nogometni klub Mladost Banovci, lovna udruga Srna i Dobrovoljno Vatrogasno Društvo Banovci. Dobrovoljno vatrogasno društvo Banovci (DVD Banovci) osnovano je 1950. godine. Danas DVD Banovci broji nešto manje od 100 članova. U Banovcima je sredinom 20. stoljeća postojalo i kulturno umjetničko društvo.
Stanovništvo Banovaca od 1910. do 2011.[uredi | uredi kod]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[4][5]
Objašnjenje[uredi | uredi kod]
Popis stanovništva naselja Banovci 1910. godine.[uredi | uredi kod]
|
Broj stanovnika 485.
|
Vjeroispovijest:
|
Banovci su tada pripadali pod brodski kotar, u okviru Požeške županije.
- godina
- 1961. - Banovci su bili u okviru općine Oriovac i imali su 494 stanovnika.
- 1971. - selo je bilo u okviru općine Slavonski Brod te su brojali 443 stanovnika.
- 1981. - selo je bilo u okviru općine Slavonski Brod broj stanovnika je bio najmanji od 1910. te je selo imalo 372 stanovnika.
- 1991. - selo je bilo u okviru velike prije ratne općine Slavonski Brod broj stanovnika je porastao s 372 na 399.
- 2001. - na zadnjem popisu stanovništva broj se nije mnogo mijenjao te je narastao na 400 stanovnika.
Sport[uredi | uredi kod]
Galerija[uredi | uredi kod]
-
Veliki Kanal koji teče južno od naselja -
Banovci u jesen -
Ulica Sokak
Izvor[uredi | uredi kod]
- ↑ „Slavonska Eparhija”. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-27. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ unesco.vusb.hr[mrtav link]
- ↑ [Arhiv VII, f. NOP-a, k-472-A reg. br. 1-72/19.]
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Popis stanovništva Republike Hrvatske 2011., www.dzs.hr