Banatski bugarski dijalekt

Izvor: Wikipedia

Banatski bugarski dijalekt (banatskobug.: Palćene bâlgàrsćijà jázić, Banátsća bâlgàrsćijà jázić) je dijalekt bugarskog jezika sa standardizovanim pravopisom i dugom književnom tradicijom. 1998. godine je Jani Vasilčin dekan i sveštenik u Starom Bešenovu preveo Novi zavjet na banatski bugarski: Svetotu Pismu Novija Zákun. Govornici su banatski Bugari, koji žive u Rumuniji i Srbiji, u Banatu i svi su katolici.

Izvor[uredi - уреди]

Banatski Bugari u 18. veku došli su u Banat, u Ugarsku zbog Turaka iz Nikopolja. Kraljica Marija Terezija im je dala povlastice. Zbog vjere i različitosti rupćansko narječje, kojim su govorili katolički Bugari, se osamostalilo.

Govornici[uredi - уреди]

Broj govornika je službeno 6.500 u Rumuniji i 1.659 u Srbiji. Bugarski podaci tvrde da u stvarnosti ima 15.000 Bugara, 12.000 u Rumuniji i 3.000 u Srbiji.

Najstarije i najvažnije središte Banatskih Bugara je Stari Bešenov, a takođe i Vinga. Druga naselja su još: Brešca, Telepa, Denta. Bugari su živjeli još u Temišvaru i u mestu Veliki Sveti Nikola. U Srbiji u naseljima Ivanovo, Konak, Jaša Tomić i Skorenovac govore banatskobugarski.

1878. godine, kad se Bugarska osamostalila, veliki broj Bugara se je vratio u matičnu državu. 1868. godine još je bilo 35.000 Bugara u Banatu, zatim 18.298.

Istorija[uredi - уреди]

Banatski Bugari su dobili sveštenike prvo iz Hrvatske i u crkvi je upotrebljavan hrvatski jezik.

U 19. veku je korišćen slovensko-ilirski jezik Stanka Vraza, zbog čega je banatskobugarski jezik je primio nove Hrvatizme (kao što je već bio slučaj sa katoličkim Bugarima u Bugarskoj), kao i slovenizme. Banatskobugarski jezik takođe danas koristi latinicu, koja je istovjetna sa abacedom.

Veliki broj riječi je pozajmljen iz mađarskog i njemačkog jezika. Od 1868. godine ima službeni standard. 1918. godine je proglašena Banatsku republiku, gdje je službeni jezik bio i banatskobugarski jezik.

Danas se u školama vjeronauka uči na banatskobugarskom, dok se u drugim školskim predmetima koristi rumunski i srpski jezik.

Slavenski jezici
Istočnoslavenski bjeloruski | staroruski † | staronovgorodski dijalekt † | ruski | istočnorusinski | starobjeloruski † | ukrajinski
Zapadnoslavenski češki | kašupski | knaanski † | donjolužičkosrpski | zapadnorusinski | polabski † | poljski | pomorjanski † | slovački | slovinački † | šleski | gornjolužičkosrpski
Južnoslavenski banatskobugarski | bosanski | bugarski | gradišćanskohrvatski | crkvenoslavenski | hrvatski | makedonski | moliškohrvatsko narječje | crnogorski | prekmurski | rezijanski | starocrkvenoslavenski † | srpski | srpskohrvatski | slavenski (Grčka) | slovenski
Ostali praslavenski † | russenorsk † | slavenosrpski †
Izumrli jezici