Avnojske granice

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Razgraničenja federalnih jedinica Jugoslavije

Avnojske granice je izraz pod kojim se podrazumijevaju današnje granice država bivše Jugoslavije, odnosno današnje međunarodne granice nastale na temelju razgraničenja federalnih jedinica novostvorene jugoslavenske federacije - budućih republika - koje su 1945. i 1946. provele posebne komisije pod formalnim nadzorom AVNOJ-a.

Prilikom razgraničenja su se historijski kriteriji u većoj mjeri poštovali jedino u slučaju Bosne i Hercegovine, čija je teritorija bila definirana granicama ustanovljenim u 19. vijeku, odnosno koja je odgovarala nekadašnjem austro-ugarskom kondominiju uspostavljenom nakon aneksije 1908.

U svim drugim slučajevima je razgraničenje provedeno na temelju političkih kriterija i dogovora među tadašnjim vodećim komunističkim političarima. Na sjeveru su granice Hrvatske i Slovenije također pratile nekadašnju austro-ugarsku administrativnu podjelu, osim na području Istre i Slovenskog primorja koje je tada, također, postalo predmetom teritorijalnog spora s poratnom Italijom. Hrvatska i Srbija su, pak, podijelile nekada upravno jedinstveni Srijem, čiji je zapadni dio pripado Hrvatskoj, a istočni pripao novostvorenoj Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, koja je postala sastavni dio Srbije. Hrvatskoj je i takođe pripala Baranja, Dalmacija, Istra, Dubrovnik, Rijeka kao i Piranski zaliv koji je pretežno bio naseljen Slovencima. Srbija i Crna Gora su, pak, podijelile Rašku, a, uglavnom na temelju etničkih kriterija, je uspostavljena i granica između Srbije i Makedonije.

Iako se često navodi kako su avnojske granice današnje međunarodne granice, to u potpunosti nije slučaj. Godine 1953. su NR BiH i NR Crna Gora sporazumno razmijenile teritoriju, pri čemu se NR BiH odrekla uskog pojasa na obali Bokokotorskog zaljeva (čime je Hrvatska stekla današnju granicu sa Crnom Gorom) i zauzvrat dobila teritorije oko današnjeg Tjentišta. Granice Srbije i današnje Republike Kosovo također nisu potpuno "avnojske" granice, s obzirom da je 1959. tadašnjoj Kosovsko-Metohijskoj Oblasti pripojen dio tzv. Ibarskog Kolašina koji je dotle bio dio tzv. Uže Srbije.

Izraz "avnojske granice" se često koristio u vrijeme pred i za vrijeme raspada Jugoslavije pri čemu je službeni stav Srbije dugo vremena bio da je riječ o "administrativnim granicama" koje se ne trebaju poštovati baziran na argumentu da je veliki deo etničke srpske populacije ostao da živi na teritorijama današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok je većina ostalih konstitutivnih naroda ostala da živi u etnički homogenim i zaokruženim republikama sa izuzetkom Srba kojih je ostalo oko 600.000 na prostoru Hrvatske i 2.000.000 na prostoru BiH također i Hrvata kojih je ostalo oko 750.000 na prostoru BiH i nešto manje u AP Vojvodina.

Vidi još