The Hitchhiker's Guide to the Galaxy (roman)
| Vodič za autostopere kroz galaksiju | |||
|---|---|---|---|
 Korice romana | |||
| Autor(i) | Douglas Adams | ||
| Originalni naslov | The Hitchhiker's Guide to the Galaxy | ||
| Država |  UK | ||
| Jezik | engleski | ||
| Žanr(ovi) | znanstvena-fantastika, komedija, satira | ||
| Izdavač | Pan Books | ||
| Datum izdanja | 12. listopada 1979. | ||
| Vrsta medija | tvrde i meke korice | ||
| Stranica | 180 | ||
| ISBN | 0-330-25864-8 | ||
| OCLC broj | 24722438 | ||
| Kronologija | |||
| |||
| |||
Vodič za autostopere kroz galaksiju (engleski The Hitchhiker's Guide to the Galaxy) britanski je znanstveno-fantastični satirični roman i prva od "trilogije od pet knjiga" koju je napisao Douglas Adams, prvi put objavljena 1979. Roman je zapravo adaptacija prva četiri dijela Adamsove istoimene radio serije. Knjiga je rasprodana u 250.000 primjeraka u samo prva tri mjeseca.[1]
Radnja se odvija oko dogodovština Arthura Denta, običnog čovjeka koji preživi događaj u kojem izvanzemaljci "razruše" Zemlju kako bi napravili prostor za izgradnju svemirske obilaznice. Sam naslov je parafraza fiktivnog vodiča za autostopere kroz Galaksiju, u obliku enciklopedije, što je zapravo parodija na "Galaktičku enciklopediju" iz ZF romana Fondacija kojeg je napisao Isaac Asimov. Roman je bio vrlo popularan zbog humorističnog prikaza svemira i satiričnih šala, a po njemu je 2005. snimljena i filmska adaptacija.[2]
Radnja[uredi | uredi kod]
Dobavljači i radnici stignu do kuće Arthura Denta te ga obavještaju da planiraju srušiti njegov dom kako bi se napravilo mjesta za izgradnju zaobilaznice. Njegov prijatelj, Ford Prefect, stigne dok Arthur leži ispred buldožera kako bi ih spriječio od uništavanja njegove kuće. Ford mu objasni da ima puno bitnijih stvari: naime, i sama Zemlja će ubrzo biti srušena jer Vogonci, izvanzemaljci, planiraju time napraviti mjesta za izgradnju svemirske obilaznice.
Njih dvojica uspijevaju pobjeći autostopiranjem prije uništenja do jednog od svemirskih brodova Vogonaca. To je međutim nezakonito, pa ih Vogonci kažnjavaju vogonskom poezijom, trećom najgorom u poznatom svemiru, te ih izbace u svemir. Forda i Arthura ipak pokupi Zlatno srce, svemirski brod kojeg je ukrala Fordov polu-rođak i predsjednik galaksije, Zaphod Beeblebrox, koji zajedno sa Trillian, djevojkom iz Britanije koja je također spašena, i depresivnim robotom Marvinom traži legendarni planet Magrathea, koji navodno proizvodi "luksuzne planete". Iako je Ford skeptičan, oni pronalaze Magratheju.
Na toj planeti, Arthur se odvoji od ostatka skupine i sretne domoroca, Slartibartfasta koji mu objasni da je Zemlja bila zapravo super-računalo koje su stvorila hiper-inteligentna bića koja su htjela izračunati i saznati odgovor o smislu života, svemira i svega ostalog. To računalo je nakon sedam i pol milijuna godina izračunalo da je odgovor 42. Međutim, bića su bila zbunjena pa su nakon toga morali postaviti i koje je bilo pitanje na taj odgovor. Međutim, nakon deset milijuna godina, samo pet minuta prije završetka zadaće, Zemlju su srušili Vogonci. Bića koja su postavila zadaću imaju oblik miševa te žele Arthurov mozak jer se nadaju da će ipak nekako naći odgovor na svoje pitanje. Stiže i svemirska policija, te u kaosu Arthur, Zaphod, Ford i Trillian bježe u Zlatnom srcu. Na kraju odluče prvo otići nešto pojesti prije nego što krenu sa daljnjim koracima, čime se uspostavlja veza sa drugim romanom, Restoran na kraju svemira.
Nastavci[uredi | uredi kod]
Nakon ovog romana, usljedili su i nastavci koji su pratili dogodovštine Arthura i drugih, kao i njegov povratak na Zemlju: Restoran na kraju svemira (1980.), Život, svemir i sve ostalo (1982.), Zbogom, i hvala na svim ribama (1984.) kao i Većinom bezopasni (1992.). 2008., irski autor Eoin Colfer je objavio pisanje i šeste knjige, I još jedna stvar..., koja je objavljena 2009., na tridesetu obljetnicu originala.[3]
Po prvom romanu, 2005. je snimljen i istoimeni film kojeg je režirao Garth Jennings, u kojemu su glavne uloge tumačili Martin Freeman, Zooey Deschanel i Sam Rockwell.[2]
Dan ručnika[uredi | uredi kod]
U čast ovom romanu, obožavatelji Douglasa Adamsa svakog 25. svibnja slave "Dan ručnika", kojim se obilježava jedna scena iz priče.
Izvori[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „1000 novels everyone must read: Science Ficton & Fantasy (part one)”. The Guardian. 22. siječnja 2009. Pristupljeno 8. veljače 2013.
- ↑ 2,0 2,1 „The Hitchhiker's Guide to the Galaxy (2005)”. Internet Movie Database. Pristupljeno 8. veljače 2013.
- ↑ „And another thing...”. The Today Programme (BBC). 17. rujna 2008. Pristupljeno 8. veljače 2013.
