Asparagusna kiselina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Asparagusna kiselina[1]
Asparagusic acid
Asparagusic acid
Asparagusic acid
Asparagusic acid
IUPAC ime
Identifikacija
CAS registarski broj 2224-02-4 DaY
PubChem[2][3] 16682
ChemSpider[4] 15819 DaY
KEGG[5] C01892
ChEBI 18091
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C4H6O2S2
Molarna masa 150.22 g mol−1
Agregatno stanje Bezbojna čvrsta materija
Gustina 1,50 cg/cm3
Tačka topljenja

75.7–76.5 °C[6]

Tačka ključanja

323.9 °C @ 760mmHg

Opasnost
Tačka paljenja 149.7 °C

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Asparagusna kiselina, S2(CH2)2CHCO2H je organosumporna karboksilna kiselina koja je prisutna u biljci asparagus. Ona može da bude metabolički prekurzor drugih mirisnih tiolnih jedinjenja.[7] Biosintetičke studije su pokazale da je asparaginska kiselina izvedena iz izobuterne kiseline.[8] Ova bezbojna čvrsta materija ima tačku topljenja od 75,7–76,5 °C.[6] Odgovarajući ditiol (t.klj. 59,5–60,5 °C) je takođe poznat;[9] i naziva se dihidroasparagusna kiselina ili dimerkaptoizobutirinska kiselina.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Yanagawa, H.; Kato, T.; Sagami, H.; Kitahara, Y. (1973). „Convenient procedure for the synthesis of asparagusic acids”. Synthesis 10 (10): 607–608. DOI:10.1055/s-1973-22265. 
  2. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  3. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  4. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  5. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  6. 6,0 6,1 Foss, Olav; Tjomsland, Olav (1958). „Crystal and molecular structure of 1,2-dithiolane-4-carboxylic acid”. Acta Chemica Scandinavica 12: 1810–18. DOI:10.3891/acta.chem.scand.12-1810. 
  7. S.C. Mitchell (2001). „Food Idiosyncrasies: Beetroot and Asparagus”. Drug Metabolism and Disposition 29 (4 Pt 2): 539–534. PMID 11259347. Pristupljeno 2010-01-18. 
  8. R. J. Parry, A. E. Mizusawa, I. C. Chiu, M. V. Naidu, and M. Ricciardone (1985). „Biosynthesis of Sulfur Compounds. Investigations of the Biosynthesis of Asparagusic Acid”. Journal of the American Chemical Society 107 (8): 2512–2521. DOI:10.1021/ja00294a051. 
  9. R. Singh, G. M. Whitesides (1990). „Comparisons of Rate Constants for Thiolate-Disulfide Interchange in Water and in Polar Aprotic Solvents Using Dynamic 'H NMR Line Shape Analysis”. J. Am. Chem. Soc. 112 (3): 1190–1197. DOI:10.1021/ja00159a046. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]