Armensko pismo

Izvor: Wikipedia

Armensko ili jermensko pismo je alfabet koji se od 405/406. koristi za pisanje na armenskom jeziku. Izumio ga je Sveti Mesrop Maštoc, armenski lingvist i crkveni vođa koji je prilikom prevođenja kršćanskih tekstova na maternji jezik zaključio kako se za pojedine riječi ne mogu koristiti pisma susjednih naroda jer im nedostaju glasovi karakteristični za armenski. Zato je izmislio alfabet pod uticajem grčkog alfabeta. Ispočetka se sastojao od 36 slova, kojima su od 10. do 12. vijeka dodana još tri. Armenska slova su se sve do uvođenja arapskih brojki u 8. i 9. vijeku koristila i za pisanje armenskih brojki.

Sadržaj/Садржај

Alfabet[uredi - уреди]

Slovo Ime Izgovor Transliteracija Brojčana vrijednost
Tradicionalno Reformirano Izgovor Klasični Istočni Zapadni Klasični ISO 9985
Klasični Istočni Zapadni
Ա ա այբ [aɪb] [aɪpʰ] [ɑ] a 1
Բ բ բեն [bɛn] [pʰɛn] [b] [pʰ] b 2
Գ գ գիմ [ɡim] [kʰim] [ɡ] [kʰ] g 3
Դ դ դա [dɑ] [tʰɑ] [d] [tʰ] d 4
Ե ե եչ [jɛtʃʰ] [ɛ], word initially [jɛ]1 e 5
Զ զ զա [zɑ] [z] z 6
Է է է [ɛː] [ɛ] [ɛː] [ɛ] ē 7
Ը ը ըթ [ətʰ] [ə] ə ë 8
Թ թ թօ[1] թո [tʰo] [tʰ] tʿ t’ 9
Ժ ժ ժէ ժե [ʒɛː] [ʒɛ] [ʒ] ž 10
Ի ի ինի [ini] [i] i 20
Լ լ լիւն լյուն [lʏn] [ljun] [lʏn] [l] l 30
Խ խ խէ խե [χɛː] [χɛ] [χ] x 40
Ծ ծ ծա [tsɑ] [dzɑ] [ts] [dz] c ç 50
Կ կ կեն [kɛn] [ɡɛn] [k] [ɡ] k 60
Հ հ հօ[1] հո [ho] [h] h 70
Ձ ձ ձա [dzɑ] [tsʰɑ] [dz] [tsʰ] j 80
Ղ ղ ղատ [ɫɑt] [ʁɑt] [ʁɑd] [ɫ] [ʁ] ł ġ 90
Ճ ճ ճէ ճե [tʃɛː] [tʃɛ] [dʒɛ] [tʃ] [dʒ] č č̣ 100
Մ մ մեն [mɛn] [m] m 200
Յ յ յի հի [ji] [hi] [j] [h]2, [j] y 300
Ն ն նու [nu] [n] n 400
Շ շ շա [ʃɑ] [ʃ] š 500
Ո ո ո [o] [vo] [o], word initially [vo]3 o 600
Չ չ չա [tʃʰɑ] [tʃʰ] čʿ č 700
Պ պ պէ պե [pɛː] [pɛ] [bɛ] [p] [b] p 800
Ջ ջ ջէ ջե [dʒɛː] [dʒɛ] [tʃʰɛ] [dʒ] [tʃʰ] ǰ 900
Ռ ռ ռա [rɑ] [ɾɑ] [r] [ɾ] 1000
Ս ս սէ սե [sɛː] [sɛ] [s] s 2000
Վ վ վեւ վեվ [vɛv] [v] v 3000
Տ տ տիւն տյուն [tʏn] [tjun] [dʏn] [t] [d] t 4000
Ր ր րէ րե [ɹɛː] [ɾɛ]4 [ɹ] [ɾ]4 r 5000
Ց ց ցօ[1] ցո [tsʰo] [tsʰ] cʿ c’ 6000
Ւ ւ հիւն N/A5 [hʏn] [w] [v]6 w 7000
Փ փ փիւր փյուր [pʰʏɹ] [pʰjuɾ] [pʰʏɾ] [pʰ] pʿ p’ 8000
Ք ք քէ քե [kʰɛː] [kʰɛ] [kʰ] kʿ k’ 9000
Dodana u 13. vijeku
Օ օ օ [o] [o] ō ò N/A
Ֆ ֆ ֆէ ֆե [fɛː] [fɛ] [f] f N/A
Slovo Tradicionalno Reformirano Klasični Istočni Zapadni Klasični Istočni Zapadni Klasični ISO 9985 Brojčana vrijednost
Izgovor
Ime Izgovor Transliteracija

Poslušajte izgovor slova na O ovom zvuku istočnoarmenskom ili na O ovom zvuku zapadnoarmenskom.

Napomene[uredi - уреди]

U gornjoj tablici tipografski simbol "h" ([ʰ]) je dijaktrički znak za aspiraciju u Međunarodnom fonetskom alfabetu.

  1. Kao inicijalni zvuk ye /jɛ/, u ostalom e /ɛ/.
  2. Samo u tradicionalnoj ortografiji na početku riječi i za korijene unutar riječi.
  3. Kao početni zvuk vo /vo/, u ostalom o /o/.
  4. Armenski Iranci (ogranak Istočnih Armenaca) izgovaraju ovo slovo kao [ɹ], kao u klasičnom armenskom.
  5. U reformiranoj ortografiji ovo slovo je zamijenio digraf <ու> koji predstavlja [u].
  6. Obično predstavlja /v/ ali postoje neki izuzeci. U klasičnom armenskom աւ na početku riječi (ako ga prati konsonant) predstavlja /au/ (kao daun), npr. աւր (awr, /auɹ/, dan).

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 Melkonian, Zareh (1990) (Armenian). Գործնական Քերականութիւն — Արդի Հայերէն Լեզուի (Միջին եւ Բարձրագոյն Դասընթացք) (Fourth izd.). Los Angeles. str. 6. 

Vanjske veze[uredi - уреди]