Arijska rasa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Arijska rasa
Behistunski natpisi na kojima se prvi put javlja riječ arijevac (arya)
Behistunski natpisi na kojima se prvi put javlja riječ arijevac (arya)
Behistunski natpisi na kojima se prvi put javlja riječ arijevac (arya)

Arijska rasa je termin iz rasne teorije o supremaciji bijele rase, koja je bila uticajna u zapadnoj kulturi od kraja 19. vijeka do sredine 20. vijeka. [1]

Svoj izvor ta teorija imala je u lingvistici koja je otkrila da većina evropskih jezika ima isto zajedničko porijeklo, iz tog se je razvila teorija da izvorni govornici indoevropskih jezika i njihovi potomci do danas, čine posebnu rasu ili podrasu mnogo veće Kavkaske (bijele) rase. Verovanje u postojanje arijevske rase ponekad se naziva - arijevstvo.

Teorija o arijskoj rasnoj superiornosti bila je osobito popularna u Nacističkoj Njemačkoj i praktički dio službene ideologije od 1933. do 1945., a imala je odjeka i u svim tadašnjim kvislinškim zemljama. Adolf Hitler i nacisti koristili su teoriju o supremaciji arijske rase za politiku istrebljenja Židova, Roma i drugih ne arijskih rasa.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Teorija o arijskoj rasi nije nastala odjednom, ona je izrasla iz nekih istraživanja drevnih civilizacija, prvenstveno Civilizacije Doline Inda. Na osnovu mitova iz te kulture puno se govorilo o Arijcima za koji se pretpostavljalo da su govorili jedan arhaični indoevropski jezik, i naselili se u prahistoriji po Iranu i sjeveru indijskog potkontinenta.

Teorija o Arijskoj rasi pojavila se sredinom 19. vijeka i bila je popularna sve do sredine 20. vijeka. Ona je počivala na hipotezi, da su Arijci, rasa bijele kože izvršili invaziju na Drevnu Indiju sa sjevera i osvojili je. Arijevska književnost, religija i način društvene organizacije za vedskog perioda oblikovala je indijsku kulturu - vede, iz kojih se kasnije razvio hinduizam. [1]

Međutim, od kraja 20. vijeka, sve veći broj naučnika odbacio je tezu o Arijskoj invaziji, kao i korištenje termina arijski za - rasnu oznaku, sugerirajući da je sanskritska riječ arijevac (arya) značila plemenit ili ugledni, pa je to zapravo bio socijalna a ne etnička oznaka. Umjesto toga, pojam se koristi isključivo u lingvistici kao priznanje za utjecaj koji je jezik drevnih sjevernih migranata imao na razvoj indoevropskih jezika po Južnoj Aziji. [1]

U 19. vijeku termin arijski koristio se kao sinonim za Indo-evropski, ali i strogo ograničeno kao naziv za indo-iranske jezike. Danas se taj termin koristi u lingvistici samo kao naziv za indoiranske jezike, jedne od grana puno veće indoevropske jezične porodice. [1]

U Evropi se pojam bijelačke rasne superiornosti pojavio 1850, najviše zahvaljujući popularizaciji te teorije koju je izvršio francuski pisac Arthur de Gobineau (Essai sur l'inégalité des races humaines), a kasnije njegov sljedbenik po Njemačkoj Houston Stewart Chamberlain (Wagnerov sin), koji je prvi upotrijebio termin - arijska rasa za bijelu rasu. [1]Sljedbenici te rasne teorije vjerovali su da indoevropski jezici, nosioci svog progresa čovječanstva, i da su narodi koji ga govore superiorniji od semita, žutih i crnaca. [1]Za vjernike u Arijsku rasnu teoriju nordijski i germanski narodi bili su najčišći pripadnici Arijske rase, jer su oni po njima imali najmanje mješanja sa drugim rasama, dok su mediteranski i slavenski narodi bili manje rasno čisti, zbog velikog mješanja sa nearijskim rasama.

Tu teoriju odbacili su antropolozi pri kraju 20. vijeka[1], na osnovu genetskih istraživanja koja su pokazala da su prahistorijski Indoevropljani heterogenog porijekla, i da nisu nikakva posebna rasa.

Krajem 20. vijeka i početkom 21. vijeka, mnoge bijelačke rasističke i okultističke skupine usvojile su u svojim nazivima i pridjev arijski kao oznaku za svoju ideologiju. Zbog toga kao i zbog njihove povezanosti s nacizmom, termin arijski stekao je pežorativni smisao. [1]

Povezano[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Aryan (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. 02. 2013. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]