Antioh IV od Komagene

Izvor: Wikipedia

Gaj Julije Antioh IV Epifan (grčki: Γάιος Ἰούλιος Ἀντίοχος ὀ Ἐπιφανής, prije 17. – iza 72.) bio je posljednji kralj Komagene, koji je vladao od 38. do 72.

Rodio se kao sin kralja Antioha III i njegove supruge/sestre Jotape. Kada mu je otac godine 17. umro i on i sestra, također po imenu Jotapa, su bili malodobni. Dio podanika je poslao delegaciju rimskom caru Tiberiju s molbom da se kraljevstvo pripoji Carstvu, dok je dio htio očuvati monarhiju i pronaći regenta. Tiberije je, međutim, odlučio pripojiti Komagenu Carstvu. Mladi Antioh je nakon toga doveden u Rim gdje je odrastao u kući Antonije Mlađe.

Antioh je prijestolje dobio tek nakon dolaska Kaligule na vlast. Novi car je 38. odlučio obnoviti klijentsko kraljevstvo, te je postavio Antioha za kralja. Međutim, iste godine ga je svrgnuo. Antioh je prijestolje preuzeo tek nakon što je 41. novi car postao Klaudije. Kao vladar je Antioh vjerno služio Rimu, sudjelujući u velikom ratu protiv Parta, a za ratne zasluge je nagrađen dijelom Armenije. U Godini četiri cara je podržao Vespazijana, a tokom Velikog jevrejskog ustanka je njegovom sinu Titu pomogao prilikom opsade Jeruzalema.

Dvije godine kasnije, Antioh je pao u carevu nemilost, i to zahvaljujući rimskom guverneru Luciju Cezeniju Petu, koji ga je optužio za šurovanje s Partima. Vespazijan je zbog toga naredio vojni pohod na Komagenu. Antioh je, umjesto da se vojno suprotstavi Rimljanima, pobjegao u Partiju odakle je caru stalno slao pisma pokušavajući ga uvjeriti u svoju vjernost. Vespazijan mu je na kraju dozvolio povratak na teritoriju Carstva, ali mu nije vratio prijestolje. Antioh je umjesto toga živio u Sparti, a potom u Rimu. Njegovi sinovi Epifan i Kalinik su uživali počasti, kao i unuk Filopap, koji je postao rimski senator.

Vanjske veze[uredi - уреди]