Ankara
Ћирилична верзија Glavni grad Turske
|
|
|
|---|---|
| Panorama grada | |
| Koordinate: | |
| Država | |
| Regija | Centralna Anadolija |
| Provincija | Ankara |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Melih Gökçek |
| Površina | |
| - Ukupna | 2 516 km² |
| Visina | 938 |
| Stanovništvo (2000.) | |
| - Urbano područje | 3 203 362 |
| - Područje utjecaja | 4 007 860 |
| Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
| Poštanski broj | 06xxx |
| Pozivni broj | 312 |
| Službena stranica www.Ankara.bel.tr/ | |
| Karta | |
Ankara (nekad zvana Angira i Angora) je glavni grad Republike Turske, administrativni centar Provincije Ankara, u regiji Centralna Anadolija . Sa svojih 3 203 362 stanovnika u užem centru (4 007 860 metropolski grad)[1] ona je drugi grad po veličini u Turskoj.
To je slavni grad po svojim mačkama - Angora, Angora zečevima i Angora kozama poznatim po dugoj dlaci iz koje se dobija skupocjeni moher
Sadržaj/Садржај |
Etimologija[uredi - уреди]
Kao i mnogi drugi antički gradovi i Ankara je više puta u svojoj historiji mijenjala svoje ime. Isprva se zvala Ankuvaš kad je bila hetitski kultni centar[2] U doba Stare Grčke zvala se Ánkyra (grčki: Ἄγκυρα, "sidro"). Od osmanskih vremena nakon 1073. postala je znana kao Angora. Ime je promjenila 1930. kad je odlukom turske državne pošte postala - Ankara[3]
Historija[uredi - уреди]
Iako je precizan datum kad je osnovana Ankara i dalje neizvjesan, arheološki nalazi ukazuju da nastanjen još od kamenog doba, kao i to da je na prostoru grada nalazio prosperitetni frigijski grad od kraja 2. milenija pne..
Aleksandar Veliki osvojio je Ankaru - 333. pne., u 3. vijeku pne. grad je bio prijestolnica Tektosaga jednog galatskog plemena. Od 25. pne. za vrijeme vladavine cara Augusta Ankara je postala dio Rimskog Carstva . [4]
Za bizantske vladavine, Ankara je bila meta napada Perzijanaca i Arapa. Oko 1073. Ankara je pala u ruke Seldžuka ali ju je križar Raymond Tuluški - 1101. preoteo. [4]Bizant ipak nije mogao dugo održati svoju vlast, tako da je Ankara je postala kamen spoticanja između Seldžuka i njihovih rivala među turskim graničnim klanovima, a nakon 1143. između samih seldžučkih prinčeva. Nakon osnivanja Osmanskog Carstva Ankara je počela stagnirati kao perifeferni grad carstva. [4]
Mongolski vladar Timur zauzeo je Ankaru 1354., ali ju je već 1403. preoteo Orhan drugi sultan Osmanske dinastije. Nakon tog je ostala u osmanskim rukama, u kasnijim vijekovima, grad je ponovno postao važan, kao trgovački centar na karavanskom putu za istok. [4]
Nakon Prvog svjetskog rata - lider mladoturaka Mustafa Kemal Ataturk, odabrao je Ankaru za sjedište svog štaba 1919. iz kog je organizirao borbu kako protiv grčkih intervenističkih snaga, tako i protiv sultana i njegove vlade u Istanbulu. Nakon osnivanja Republike Turske - 1923. Ankara je proglašena glavnim gradom nove države. [4]
Znamenitosti[uredi - уреди]
Arhitektura Ankare je ogledalo njene duge prošlosti. Iz vremena rimske vladavine ostali su ostatci termi, [Flavije Klaudije Julijan|Julianov]] stup i Augustov hram podignut 25. pne. - 20. pne.. Iz bizantskih vremena ostali su djelovi kaštela na brdu iznad grada i groblje. Najstarija džamija u gradu je Alâeddin, iz doba Seldžuka (12. vijek) s jednim minaretom, koja se nalazi na obroncima brda na kom dominira kaštel (kale).
Građevine iz osmanskog perioda su brojne, od njih vrijedi spomenuti džamiju Haci Bayram (1427.-1428.), kao i Bezistan Mahmud Paše i Kuršumli han, dvije građevine iz 15. vijeka koje su danas preuređene u Muzej anadolijske civilizacije. [4]U njemu se čuva svjetski poznata Hetitska kolekcija. Vrijedan je i Etnografski muzej sa svojom zbirkom umjetnosti i folklora turskog naroda.
U modernom južnom dijelu grada izgrađenom nakon 1924. nalazi Mauzolej Kemala Atatürka - turskog generala i državnika [4], izgrađen 1953. godine, u kome se nalazi Atatürkov grob, kao i grob njegovog nasljednika Ismeta Inenija.
Geografske karakteristike[uredi - уреди]
Ankara leži na sjeverozapadu Turske, 200 km od crnomorske obale [4]i 450 km jugoistočno od Istanbula.
Historijski centar Ankare smjestio se na stjenovitom brdu visokom 150 m, na lijevoj obali rijeke Ankara Çayı, pritoke Sakarje.
Klimatske karakteristike[uredi - уреди]
Ankara ima čistu Kontinentalnu klimu, sa hladnim snježnim zimama i toplim suhim ljetima. Kiše padaju u proljeće i jesen, ali malo jer na Ankaru padne prosječno na godinu samo oko 415 mm oborina, tako da po Köppenovoj klasifikaciji klime gotovo da ima Polupustinjsku klimu BSh, BSk
| Klimatološki srednjaci za Ankara | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
| srednji maksimum, °C | 1 | 4 | 10 | 15 | 20 | 24 | 27 | 28 | 24 | 18 | 10 | 4 | 15 |
| srednji minimum, °C | -6 | -5 | -1 | 3 | 6 | 9 | 12 | 12 | 8 | 3 | -1 | -3 | 3 |
| oborine, mm | 40 | 31 | 36 | 51 | 52 | 39 | 17 | 15 | 18 | 32 | 36 | 48 | 415 |
| Izvor: | |||||||||||||
Privreda[uredi - уреди]
Država je najveći poslodavac u Ankari, pošto najveći broj ljudi radi u državnoj administraciji. Ali Ankara je drugi po veličini industrijski centar u zemlji, odmah nakon Istanbula. Ankara ima brojne vinarije, veliku pivovaru, brojne tvornice prehrambene industrije, građevinskog materijala, tvornicu traktora i cementaru. [4]
Ankara je važno prometno čvorište Turske, tu se ukrštaju magistralni autoputi i željezničke pruge Anadolije. [4]
Sjeveroistočno od centra grada 28 km nalazi se veliki Međunarodni aerodrom Esenboğa (IATA: ESB, ICAO: LTAC) izgrađen 1955.
Obrazovanje i kultura[uredi - уреди]
Ankara ima tri univerziteta. Najstariji je Univerzitet Ankara, osnovan 1946., drugi je Tehnički univerzitet Bliskog Istoka osnovan 1956., uz to u gradu djeluje od 1967. Univezitet Hacettepe. ref name=Ankara/> U Ankari djeluje i Nacionalna biblioteka, Državni teatar i Predsjednički simfonijski orkestar. [4]
Gradovi prijatelji[uredi - уреди]
Ankara ima ugovore o prijateljstvu s slijedećim gradovima; [6]
Izvori[uredi - уреди]
- ↑ "TURKEY: Census Population" (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Turkey-C20.html. pristupljeno na 31. 05. 2012.
- ↑ "Judy Turman: Early Christianity in Turkey". Socialscience.tjc.edu. http://socialscience.tjc.edu/mkho/fulbright/1998/turkey/turman3.htm. pristupljeno na 31. 05. 2012.
- ↑ Tore Kjeilen (03. 09. 2004). "Ankara". I-cias.com. http://i-cias.com/e.o/ankara.htm. pristupljeno na 31. 05. 2012.
- ↑ 4.00 4.01 4.02 4.03 4.04 4.05 4.06 4.07 4.08 4.09 4.10 4.11 "Ankara" (engleski). Encyclopædia Britannica Online. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/25974/Ankara. pristupljeno na 30. 05. 2012.
- ↑ "Weather Information for Ankara". Turkish State Meteorological Service. http://www.meteor.gov.tr/veridegerlendirme/il-ve-ilceler-istatistik.aspx?m=ANKARA. pristupljeno na 29. 05. 2012.
- ↑ "Ankara Metropolitan Municipality: Sister Cities of Ankara". Ankara Büyükşehir Belediyesi - Tüm Hakları Saklıdır. Kullanım Koşulları & Gizlilik.. http://www.ankara-bel.gov.tr/AbbSayfalari/hizmet_birimleri/dis_dairesi_baskanligi/avrupa_gunu_kutlamasi.aspx. pristupljeno na 30. 05. 2012.
Vanjske veze[uredi - уреди]
- Ankara na portalu Encyclopædia Britannica Online (engleski)
- Službene stranice grada (turski)
|
||||||||||
|
|||||
O